U prošlome članku pozabavili smo se cijevnim disanjem koje se uspješno koristi u borbi protiv depresije. Općenito se može reći da, tehnike disanja pri kojima se stvara zvuk (vibracija) u grleno vratnoj zoni, imaju takvo djelovanje. Takvo je i Bhramari pranayama – disanje poput zujanja pčele.
DISANJE JE VOLJNO I AUTONOMNO
Već su nas naše none savjetovale da kada smo nervozni udahnemo duboko nekoliko puta ne bismo li se opustili. Disanje je jedina naša funkcija koja je naglašeno i voljna i autonomna. To znači da dišemo kada na to ne obraćamo pozornost, ali i da disanje voljno možemo zaustaviti, produbiti, ubrzati… Vrhunski jogiji mogu slično upravljati i svojim srcem i drugim funkcijama, ali mi koji to nismo, koristimo disanje da bismo iz voljnog ušli u područje autonomnog. Tehnikom disanja djelovat ćemo i na funkciju srca i drugih organa koji rade autonomno, tj. opuštenijim disanjem opustit ćemo i obnoviti pravilnu funkciju autonomnih organa.
‘ZUJANJEM’ DO IMUNITETA
Kod Bhramari pranayami tehnike disanja, proizvodi se zvuk nalik zujanju pčele. Kranijalni živac X (Nervus vagus) u toj vježbi disanja biva stimuliran na rad u zoni dijafragme, ali i u grlu uslijed vibracije proizvedenog zvuka. U temi o cijevnom disanju naglasili smo da je Nervus vagus odgovoran za pravilan rad mnogih unutarnjih organa (disanje, rad srca, probava…). Pa da dodamo još par riječi o tom živcu:
- Izrazito je važnog utjecaja na naš imunološki sustav i upalne procese
- Komunicira s mozgom o stanju organa koje osluškuje
- Stimulira mimiku lica i uljuđenu verbalnu komunikaciju
- Rad mu remete hormoni povezani s kortizolom (hormonom stresa)
Isključivanje rada i disfunkcija vagusa može uzrokovati ozbiljne psihičke poremećaje i dovesti do poremećaja težine, motorike, rada unutrašnjih organa i poremećaja endokrinog sustava:
Poremećen rad lutajućeg živca uzrokuje sindrom propusnih crijeva, povećanje težine i apetita, nepravilnu probavu, čireve na želucu i crijevima, osjetljiv želudac, napuhanost, previše kiseline i žgaravicu, gastritis… Stimulacija kranijalnih živaca omogućuje smanjenje težine zbog osjećaja sitosti.
SNAŽNO ANTIDEPRESIVNO DJELOVANJE
Neuroznanstvenik Stephen W. Porges sa Sveučilišta Illinois je Nervus vagus nazvao „živcem suosjećanja“ jer se uključuje i tom emocijom. Kada je Dalai lama svojevremeno izjavio da će na suosjećanje spasiti, malo tko je razumio o čemu je riječ. Moderna je znanost dokazala da nam je suosjećanje (samilost) biološki uvjetovana i da ta emocija nije važna samo za onoga kome se sa suosjećanjem pristupa već prije svega za onoga koji tu emociju proživljava. Sada i razumijemo zašto: djeluje na pravilnu funkciju Nervusa vagusa.
Brahmari pranayama se svrstava u vježbu disanja izrazito antidepresivnog djelovanja. Za teže slučajeve depresije preporučuje se prakticirati je 20-ak minuta dnevno. Započinje se sa 5 udaha dnevno i taj se broj polako iz dana u dan povećava. Vježba je simpatična i rado je prakticiraju i djeca. Dobri se rezultati postižu jedino redovitim (svakodnevnim) izvođenjem.
EVO KAKO SE IZVODI:
- Sjesti uspravnih leđa
- Palčevima zatvoriti uši i sa ostalim prstima prekriti očne kapke
- Udahnuti duboko kroz obje nosnice
- Držeći cijelo vrijeme usta zatvorena, izdisati proizvodeći dugačak, ravnomjeran zvuk poput zujanja pčele
- Osluškivati zujanje i mijenjati visinu zvuka. S vremenom će se pronaći zvuk koji odgovara
- Neka izdah bude spor i ujednačen
- Osjetiti vibraciju zvuka i biti samo toga svjestan
- To je jedan ciklus. Započeti s pet ciklusa i postepeno povećavati njihov broj
POGLEDAJTE VIDEO…
Da sumiramo, Bhramari uljepšava glas pa je posebno koristan učiteljima, glumcima i pjevačima, stimulira srčanu čakru, opušta mentalnu napetost, izdahom stimulira Nervus vagus, djeluje snažno protiv depresije, otklanja uznemirenost, ljutnju i frustraciju, pa je zato preporučljivo prakticirati i kod problema s nesanicom i visokim krvnim tlakom.
Autor: Mladen Delač, voditelj stručne prakse i vježbi psihofizičkog opuštanja (Yoga, Autogeni trening, Progresivno mišićna relaksacija, Kreativna vizualizacija, Vježbe disanja) u Wellness Akademiji
Podijeli članak s prijateljima