Hashimotov sindrom je autoimuna bolest štitnjače u kojoj obrambeni sustav ne prepoznaje normalne dijelove stanica štitnjače kao svoje, te razvija antitjela na ove molekule i time ih uništava
Umor, pospanost, dekoncentracija, bezvoljnost, depresija, opadanje kose, problemi sa menstrualnim ciklusom i libidom, neplodnost, nepravilan rad srca, glavobolje, dobivanje na težini, zatvor, niska razina željeza i problemi s očima, dio su simptoma Hashimotovog sindroma, najčešćeg uzroka slabijeg rada štitnjače.
Sindrom se javlja u oko 10 posto žena i 6 posto muškaraca, kaže prim. dr. sc. Miodrag Lacić, specijalist nuklearne medicine – tireolog, znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu i vlasnik Poliklinike Lacić. Učestalost problema ovisi o dobi (s godinama je češći), adekvatnosti unosa joda, te nizu drugih parametara.
GLAVNI UZROK BOLESTI JE NASLIJEĐE
To je genetski poremećaj o kojem još vrlo malo znamo. To je autoimuna bolest štitnjače u kojoj obrambeni sustav ne prepoznaje normalne dijelove stanica štitnjače kao svoje, te razvija antitjela na ove molekule i time ih uništava – pojašnjava naš sugovornik. Antitijela mogu biti usmjerena na tireoglobulin (Tg), molekulu neophodnu za proizvodnju hormona štitnjače, i tiroidnu peroksidazu (TPO), odnosno enzim koji je neophodan za sintezu hormona štitnjače.
IAKO JE BOLEST NASLJEDNA, NEKI FAKTORI IZ OKOLINE UTJEČU NA NJEN RAZVOJ
Kad ova antitijela dođu u štitnjaču, ona razaraju normalne stanice, čime se slabi njena moć za proizvodnju hormona. Na neki način, organizam odbacuje svoju štitnjaču, tj. uništava je. Zbog toga dolazi do slabijeg rada štitnjače (hipotireoze). Iako je bolest nasljedna, neki faktori iz okoline utječu na njen razvoj. To su pušenje, stres, zatim neki lijekovi, virusne bolesti itd.
Često se javlja u obiteljima, premda se ne zna tko će naslijediti ovaj poremećaj, a ne zna se niti kada će se bolest razviti. Zato se preporučuje u svih krvnih srodnika napraviti pregled štitnjače i redovito je kontrolirati, kako bi se problem što ranije otkrio i liječio – dodaje. Problem je i to što su simptomi koji upućuju na poremećaj rada štitnjače nespecifični i vrlo ih je teško prepoznati.
Mogu biti različiti od pacijenta do pacijenta, pa ih obično pripisujemo drugim poremećajima, ili ih razumijemo kao karakterne osobine pojedinca, posljedicu stresa, ili pak starosti. Zato simptomi obično traju godinama prije nego se otkrije bolest, a sami poremećaj počinje puno prije nego se pojave prvi znakovi – dodaje Lacić.
ZA POSTAVLJANJE DIJAGNOZE POTREBNO JE UČINITI KOMPLETNU OBRADU ŠTITNJAČE
Povišena antitijela ukazuju na aktivnu formu bolesti, premda ona mogu u određenim fazama bolesti biti uredna. Citološka analiza potvrđuje mikroskopsku dijagnozu, a i druge pretrage imaju karakterističan nalaz kod Hashimotov sindroma, tako da samo kombinacija ovih pretraga može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti poremećaj – upozorava naš sugovornik.
NAMIRNICE ZA JAČANJE FUNKCIJE ŠTITNJAČE
- riba (posebno tuna i losos bogati selenom), školjke i morski plodovi koji sadrže jod
- meso (sadrži aminokiselinu tireozin)
- mahunarke
- cjelovite žitarice, smeđa riža (bogata selenom)
- orašasti plodovi
- sjemenke, posebice suncokretove
- voće i povrće: citrusno voće, marelice, avokado, banane, jagode, šljive, paprika, mrkva, šparoge, špinat
- mliječni proizvodi, posebno s dodatkom probiotskih kultura
- zeleni čaj
- kokosovo, maslinovo i riblje ulje
PREUZMITE ODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE
Opasno je zanemarivati simptome koji upućuju na niske hormone štitnjače te sam poremećaj, jer to može dovesti i do drugih zdravstvenih problema u organizmu, upozorava naš sugovornik. Naime, hormoni štitnjače putem krvi odlaze po cijelom organizmu i ulaze u sve stanice ljudskog organizma i tamo reguliraju metabolizam, odnosno određuju kako će raditi te stanice.
Ljudi koji ne liječe slabiji rad štitnjače žive nekvalitetnije i kraće. Između ostalih bolesti češće obolijevaju od tumora (štitnjače, dojki, itd.) te srčanog i moždanog udara – upozorava prim. dr. Lacić.
PREGLEDI ZA POSTAVLJANJE KONAČNE DIJAGNOZE
Obrada štitnjače uključuje pregled tireologa (subspecijaliste za štitnjaču), ultrazvuk štitnjače s color Dopplerom, scintigrafiju štitnjače, punkciju štitnjače pod kontrolom ultrazvuka, određivanje hormona (TSH, FT4 i FT3) i antitijela ili protutijela (anti-TPO i anti-Tg), napominje prim. dr. sc. Miodrag Lacić.
S POREMEĆAJEM SE MOŽE NORMALNO ŽIVJETI
Poremećaj rada štitnjače ne može se izliječiti, ali se može tako dobro liječiti da pacijent živi kao da ga nema. Liječi se pomoću hormona štitnjače, tj. nadoknađuje se šteta koju ovaj poremećaj izaziva. Tako se štitnjača štiti od prenaprezanja koja mogu dovesti i do pojave raka štitnjače, a organizam funkcionira kao da ima zdravu štitnjaču.
Uz adekvatnu terapiju problem se može držati pod kontrolom. Uzimaju se hormoni koje inače imamo u organizmu, ali u nedovoljnoj količini – pojašnjava prim. dr. sc. Miodrag Lacić.
Imate li problem sa štitnjačom, nemojte jesti:
- namirnice koje sadrže gluten
- hranu koja sadrži tiouracil i sve goitrogene namirnice, jer utječu na razinu hormona u tijelu i remete rad štitnjače: brokula, prokulice, cvjetača, kupus, kelj, rotkvice, pastrnjak, soja
- rafinirani šećer
- ne preporučuju se jagode, breskve, batat
Autor/Photo by: Marijana Matković/24sata.hr
Share this Post