Pandemija s kojom se trenutno suočavamo tjera nas na razmišljanje o tome kako zaštititi sebe i druge oko sebe. Fizičku distancu, provjetravanje prostora i redovito pranje ruku uredno prakticiramo ne bi li izbjegli kontakt s virusom. Bojimo se, ako do infekcije dođe čini se da je razvoj bolesti neizbježan i da su sve naše obrambene barijere pritom probijene, a mi smo nemoćno prepušteni rukama sudbine.
To ipak nije tako. O ukupnom zdravstvenom stanju inficirane osobe ovisi hoće li se i do kojega stupnja bolesti razviti. I osobe koje su u istoj skupini po rizičnosti ne nose se jednako s infekcijom. Uzročnika je mnogo a kvalitetna prehrana i uravnotežena opskrbljenost organizma svim nutrijentima je značajna prevencija pojave bolesti.
Prehrana je do razvoja trgovine u povijesti čovječanstva ovisila o lokalnom uzgoju i bila sezonska a time i skromnija. Daleko je to od današnjih mogućnosti i navika, uzgoja bilja u grijanim staklenicima, trajnijeg pohranjivanja ili dostave iz zemalja ugodnije klime ne bi li nam tikvice, limun i banane bile dostupne cijelu godinu. Možemo zaključiti da smo u tom smislu u prednosti u odnosu na naše pretke, te da ćemo ovu krizu prebroditi s manje posljedica od pandemija koje su harale u prošlosti.
U vrijeme zdravstvene ugroze kao što je ova, posebnu pozornost treba obratiti na namirnice bogate nutrijentima, vitaminima i mineralima protuvirusnog, antioksidativnog, protuupalnog djelovanja i onih koji reguliraju bitne fiziološke procese za održavanje stabilnosti u borbi s bolešću.
Tržnice su pune proljetnog povrća i ranog voća, ribe i plodova mora. Više preventive iz povrtnjaka znači manje potrebe za ljekarnom i kurativom.
Birajte namirnice bogate podizačima imuniteta
Vitamin C
Ublažava infekcije, skraćuje trajanje bolesti, djeluje antistresno i antioksidativno. Naš ga organizam ne može sam proizvesti pa ga je nužno unositi hranom.
Ima ga u voću i povrću (citrusi, kivi, jagode, ananas, borovnica, špinat, kelj, paprika, prokulica).
Vitamin A
Djeluje protuvirusno stimulacijom aktivnosti leukocita i antitijela. Deficit vitamina A oslabljuje imunološki sustav.
Ima ga u brojnom voću i povrću (mrkva, bundeva, batat, dinja…) i ribljem ulju.
Beta-karoten
Antioksidans, štiti timus zaslužan za stanični imunitet. Stimulira djelovanje interferona koji nedostaje kod osoba sa slabim imunitetom. Beta-karoten se uz dovoljno cinka, proteina i vitamina C pretvara u vitamin A.
U obliku biljnog pigmenta žute do crvene boje nalazi u različitom žutom i narančastom voću te lisnatom povrću tamnozelene boje. Njime obiluju mrkva, dinja, kruška, jabuka, šparoge, mango.
Vitamin E
Važan je u održavanje imunosnog sustava, antioksidans, štiti timus i bijela krvna zrnca od oksidacije.
Ima ga u bananama, pečenom batatu, tuni, pilećem i purećem bijelom mesu.
Vitamin B6
Njegov nedostatak smanjuje broj i djelotvornost antitijela, hormonsku aktivnost i broj limfocita.
Ima ga u bananama, pšeničnom kvascu, jajima, govedini, zelenom lisnatom povrću.
Željezo
Sudjeluje u radu imunosnog sustava prijenosom kisika.
Njime obiluju brokula, indijski oraščić, češnjak, ječam, sardine, tuna, meso, školjke.
Selen
Selen se ugrađuje u proteine koji imaju protuupalno i antioksidativno djelovanje. Nedostatak smanjuje funkciju bijelih krvnih stanica i prsne žlijezde čime slabi otpornost organizma na infekcije.
Namirnice bogate selenom su: mlijeko i mliječni proizvodi, cjelovite žitarice, govedina, puretina, riba, kamenice,plodovi mora, orašasti plodovi, grašak, grah, tofu, pšenične klice i sjemenke bundeve.
Cink
U kontroli upale u organizmu regulira timulin (hormon timusa) i broj bijelih krvnih stanica. Cinka ima u gljivama (shiitake, reish, maitake), kamenicama, plodovima mora, crveno meso i meso peradi
Imunosni sustav osnažuju i beta glukan, polisaharidi, melanin, magnezij i krom i presudni su za njegovo djelovanje.
(autor: Mladen Delač)
Share this Post