Konzumiranje brze hrane, iz koje dobivamo uglavnom prazne kalorije, dovodi naš organizam u disbalans, te nam još više umanjuje osjećaj vitalnosti i energije – upozorava magistra farmacije Mirna Matas. Iako nam se na prvu čini kao da smo se dobro najeli, odnosno opskrbili energijom. No, tajna zdrave prehrane je raznolikost i umjerenost, iako nam sveprisutni brzi životni tempo ponekad ne ostavlja drugi izbor nego da posegnemo za najjednostavnijim rješenjem.
‘Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana’ – Hipokrat
BIRAJTE ZDRAVO I PAMETNO
Temelj naše prehrane trebale bi biti zdrave namirnice radi očuvanja zdravlja i tjelesnih funkcija, no ponekad ulaskom u začarani krug ili pak samo kaskanjem u zdravoj prehrani, osjetimo potrebu za sintetskim dodacima, preko kojih će organizam dobiti ono potrebno za očuvanje vitalnosti i zdravlja.
Što nam čini stresni i užurbani način života?
Vitamini A, C, E, beta karoten, selen i cink važni su za održavanje zdravog imunološkog sustava, koji će organizmu pomoći pobijediti simptome stresa, a vitamini B kompleksa povećati će otpornost živčanog sustava na stres. Sve navedeno bilo bi najidealnije dobiti svakodnevno preko kvalitetnih bogatih obroka, no ponekad to zaista nije moguće. U takvim slučajevima potrebno se posavjetovati s ljekarnikom ili drugom stručnom osobom koja će preporučiti kvalitetne suplemente koji odgovaraju potrebama.
Posezanje za bilo kakvim sintetskim dodacima prehrani ne smije prijeći u naviku! Nikako se ne bismo na njih dugo trebali oslanjati, ukoliko se ne radi o određenim nedostatcima koje ne možemo dovoljno nadoknaditi iz hrane.
NIACIN (B3)
Vitamin B3 u organizmu se nalazi u dva oblika, kao nikotinska kiselina (niacin, vitamin B3) i kao amid te kiseline-nikotinamid (niacinamid, vitamin PP).
Najveći izvori B3 vitamina su:
– meso,
– mlijeko,
– riba,
– krumpir,
– zeleno lisnato povrće
– kvasac.
Nikotinska kiselina i nikotinamid funkcioniraju u organizmu nakon prevođenja u NAD (nikotidamid-adenin-dinukleotid) ili NADP (nikotinamid-dinukleotid-fosfat), koji predstavljaju koenzime uključene u stanično disanje, stvaranje ATP-a itd. Služe kao akceptori vodika u reakcijama dehidrogenacije.
Kako prepoznati manjak vitamina B2?
Nedostatak nikotinske kiseline dovodi do bolesti poznate pod nazivom pelagra, koja se manifestira svrbeži i ljuštenjem kože, dijarejom te demencijom.
Preporučene dnevne doze nisu strogo definirane i kreću se u rasponu od 15-20mg.
PANTOTENSKA KISELINA (B5)
Vitamin B5 ili pantotenska kiselina tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u vodi. Pri normalnoj, zdravoj ishrani uglavnom nije poznat manjak ovog vitamina radi njegove široke rasprostranjenosti u prirodi. Upravo od tuda dolazi i njezin naziv, riječ panthos=svugdje prisutna.
Najveći izvori B5 vitamina su:
– voće,
– povrće
– mahunarke
– jaja.
Unosom u tijelo pantotenska kiselina ulazi u sastav koenzima A te se lako može naći u svim organima. Bitna je za održavanje pravilnog funkcioniranja neuromuskularnog sustava, te ju je važno dovoljno unositi u organizam, posebno kod povećanog napora i iscrpljenosti.
Preporuka je unositi ju u dozi od 4-7mg za odrasle i 3-4mg za adolescente.
PIRIDOKSIN (B6)
Vitamin B6 odnosno piridoksin jedan je od vitamina koji omogućuje tijelu pretvoriti hranu u energiju. Nužan je za zdravu kosu, kožu, oči, jetru i normalnu funkciju živčanog sustava. Pomaže organizmu sintetizirati određene neurotransmitere, te zajedno sa vitaminima B12 i B9 kontrolira razinu homocisteina.
Najveći izvori B6 vitamina su:
– meso,
– riba,
– sir
– mrkva,
– smeđa riža,
– cjelovite žitarice i sjemenke.
Preporuka dnevne doze, koje variraju u ovisnosti o potrebama organizma, su uglavnom od 1.5-2.5 mg dnevno.
Kako prepoznati manjak vitamina B6?
Deficit se očituje kao slabost mišića, nervoza, iritabilnost, depresija, slaba koncentracija i gubitak kratkoročnog pamćenja. U slučaju povećanih potreba moramo ga dodatno unositi u organizam.
CIJANOKOBALAMIN (B12)
Vitamin B12 ili cijanokobalamin esencijalan je za sintezu stanične DNA i pridonosi brojnim funkcijama raznih tkiva. Ljudsko tijelo ga ne može sintetizirati, već se dobiva iz prehrane namirnicama životinjskog podrijetla.
Kako prepoznati manjak vitamina B12?
Simptomi manjka ovog vitamina nespecifični su i uključuju umor, gubitak apetita, vrtoglavicu, probleme s probavom, blagu depresiju, slabost i trnce u rukama i nogama, te poremećaje pamćenja. Dnevne potrebe vitamina B12 su oko 1.3 mikrograma.
Osim navedenih vitamina B skupine, te magnezija, brzu energiju možemo dobiti iz još mnoštva elemenata prisutnih u kombiniranim pripravcima, koji će nam trenutno, brzom apsorpcijom kroz bukalnu sluznicu, pojačati energiju i doprinijeti smanjenju umora i iscrpljenosti.
Autor: Mary Novosel
Share this Post