Pojedinci danas često i bezbrižno koriste biljne lijekove i biljne dodatke prehrani, preventivno ili kao pomoć u liječenju bolesti. Ipak, ljudima koji nemaju farmaceutsko i medicinsko predznanje, malo je poznato da četvrtina lijekova konvencionalne medicine ima biljno podrijetlo.
Davno je još slavni liječnik Paracelsus rekao „Sve je otrov i ništa nije otrov. Doza lijeka može učiniti da nešto bude ili ne bude otrov“. Ipak, dobro je znati što su biljni lijekovi, a što biljni dodaci prehrani te koje su potencijalne štete od samoinicijativnog uzimanja tih proizvoda.
Što je biljni dodatak prehrani?
Biljni dodatak prehrani ima za cilj održavanje zdravlja odnosno dodatnog obogaćivanja uobičajene prehrane. Doprinosi poboljšanju hranjivosti te je stoga u nadležnosti institucija koje se bave zdravstvenom ispravnošću i nutritivnom vrijednosti hrane. Biljni dodatak prehrani nema dozu standardiziranu na sastavnice koja doprinosi hranjivom učinku, ili pak vodeća sastavnica nije niti karakterizirana, jer učinak ostvaruje smjesa. Kod biljnih dodataka prehrani se stoga ne procjenjuje odnos koristi i rizika, nuspojave i interakcije se ne prate sustavno, a laboratorijska provjera je fokusirana na zdravstvenu ispravnost (mikrobiološku čistoću) i nutritivnu vrijednost, a ne i na kemijsku čistoću, djelotvornost i neškodljivost.
Što je biljni lijek?
Biljni lijek je lijek u punom smislu te riječi što znači da obnavlja, ispravlja ili prilagođava fiziološke funkcije tako što djeluje farmakološki, imunološki ili metabolički u točno definiranoj terapijskoj dozi i po točno definiranom intervalu primjene, dakle služi za prevenciju ili liječenje bolesti. Da bi dobio odobrenje, biljni lijek prolazi ocjenu pridržavanja proizvođača strogim pravilima Dobre proizvođačke prakse (eng. Good Manufacturing Practice-GMP), ocjenu kontrole kvalitete sirovina i gotovog proizvoda, ocjenu djelotvornosti i neškodljivosti gotovog proizvoda, a moraju se prijavljivati i sve promjene u proizvodnom procesu, što se također ocjenjuje i odobrava ukoliko je kvaliteta, sigurnost i djelotvornost ostala ista ili poboljšana. Kako bi se osigurala kvaliteta lijeka, lijekovi (pa tako i biljni lijekovi) se strogo kontroliraju prilikom puštanja serije u promet, a vrši se i kontrola lijekova koji su u prometu (ljekarnama, veledrogerijama, specijaliziranim prodavaonicama), procjenjuje se omjer rizika i koristi na temelju prijavljenih nuspojava.
Pažljivo kod konzumacije
Bez obzira da li koristite biljni lijek ili pak biljni dodatak prehrani obavezno izvijestite svog liječnika/specijalista koje biljne pripravke koristite. Taj podatak je jako važan svim zdravstvenim radnicima koji brinu za Vaše zdravlje.
Naime, biljni lijekovi/dodaci prehrani su također lijekovi. Jedina razlika je u tome što je djelatna tvar biljnog podrijetla, a ne produkt kemijske sinteze, no mehanizam na koji se ostvaruje učinak je isti. Zajednička osobina biljnog lijeka i biljnog dodatka prehrani je u činjenici da im je glavni sastojak tvar biljnog podrijetla.
Učinak lijekova se može promijeniti (biti neprihvatljivo jači ili slabiji) ako se koristi s nekim namirnicama. Taj međuodnos lijeka i hrane zove se interakcija lijeka s hranom. Na primjer, sok grejpa ima utjecaj na enzime koji sudjeluju u metabolizmu nekih lijekova, čime se neprihvatljivo pojačava, ili pak smanjuje učinak lijeka. Iz tog razloga, lijek može imati učinak koji nismo očekivali, pa se stanje organizma može pogoršati unatoč tome što smo redovito i na vrijeme uzimali lijekove.
Poznato je da biljni pripravci s Gospinom travom često imaju interakcije s ostalim konvencionalnim lijekovima, jer utječu na enzime koji sudjeluju u metabolizmu drugih lijekova (npr. imunosupresiva, lijekova za snižavanje kolesterola u krvi (statina), varfarina, digoksina, lijekova za liječenje astme (teofilin, aminofilin)) čime se može smanjiti učinak konvencionalnog lijeka do te mjere da se stanje organizma može pogoršati unatoč tome što smo redovito i na vrijeme uzimali lijekove.
Ako koristite lijekove koji sadrže ibuprofen (protiv boli), acetilsalicilnu kiselinu (protiv boli ili za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka), a namjeravate istodobno koristiti i pripravak s Ginkgo bilobom, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom, jer može doći do spontanog krvarenja npr. u oku, želucu ili moždanom tkivu.
Antioksidansi iz voća i povrća su dobri za očuvanje zdravlja i preventivu bolesti ako se uzimaju u prirodnom obliku, ali velike doze u dodacima prehrani ne daju iste rezultate koje priželjkujemo. Vitamin E se može dobiti u većim dozama iz orašastih plodova, sjemenki, zelenog lisnatog povrća, biljnih ulja i životinjske jetre. Kod pacijenata oboljelih od nekih vrsta raka koji su uzimali mega doze vitamine E, tj. preko 400 IJ alfa-tokoferola dnevno tijekom i nakon radioterapije, pokazalo se da su imali veći rizik za razvoj drugog primarnog tumora, a i ponovna pojava primarnog tumora je češća tijekom uzimanja alfa-tokoferola.
I na kraju sjetimo se još jedne stare izreke: „Prvo, ne učini štete. Ponekad je dobar lijek ako se ništa ne uzme.“ (Hipokrat, 460-377 p.n.e.)
Autor: Jelica Popić,dr.med. – ravnateljica Učilišta Lovran – Spa Wellness Akademije, www.akademija.wellness.hr
Share this Post