Olujno nevrijeme praćeno udarima munje česta je ljetna pojava. Iako su šanse male da će vas munja udariti, tu opasnost ne treba podcijeniti.
Munje i gromovi fascinantni su prirodni fenomeni. Munje nastaju u olujnim oblacima (kumulonimbusima) koji se stvaraju na mjestima nestabilnih zračnih masa, gdje se topli zrak brzo uspinje i ima dovoljno vlage. Takve okolnosti najčešće su ljeti, poslije podne i navečer. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje, napona od sto milijuna volti, jakosti nekoliko desetaka tisuća ampera, u kratkom razdoblju od 1 do 100 milisekundi, uz naglo zagrijavanje zraka do 30.000 ºC, zbog čega nastaje grmljavina. U stvari, munja i grom dio su iste pojave, samo se munja vidi prije nego što se čuje grom jer svjetlo putuje brže od zvuka. Izbijanje atmosferskog elektriciteta ima svjetlosne (linijska munja, trakasta munja, loptasta munja, munja sijevalica), akustičke (grmljavina) i mehaničke učinke.
Udar groma može biti izravan ili posredan. Može se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili na udaljenosti iskrenja (manje od 1 m) od provodnika ili uključenih električnih aparata. Specifičnosti ozljeđivanja proizlaze iz definicije groma:
- grom sadrži istosmjernu struja koja je manje štetna od izmjenične
- vrijeme kontakta s tijelom je kratkotrajno
- struja prolazi uglavnom površinom tijela.
Uz izravne ozljede strujom groma, mogu nastati mehaničke i toplinske ozljede. Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, većinom živčanog sustava.
Rani simptomi udara groma su različiti poremećaji srčanog ritma, srčani zastoj, zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje, gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma, opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela, blast ozljede prsnoga koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano). Kasni simptomi su različiti psihički i neurološki poremećaji.
Pružanje prve pomoći
- Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
- Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
- Spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
- S prvom pomoći započeti ako je unesrećenik bez svijesti, ima isprekidano disanje ili uopće ne diše, nema opipljivog pulsa odnosno ima raširene zjenice. Unesrećenika položiti na leđa i odmah započeti s masažom srca. Pri tom osloboditi sve dišne puteve. S obje ruke (jednom na drugoj) 10 puta pritiskati prsa u razmaku od 1 sekunde toliko snažno da mu se prsni koš spusti do 5 cm. Ako unesrećenik nije počeo disati ponoviti postupak ili početi s oživljavanjem usta na usta. To se mora tako dugo ponavljati dok ne dođe pomoć ili liječnik koji će ustanoviti smrt.
Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati. - Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
- Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
- Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Opasnost od udara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:
- prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja
- promatrati nebo
- tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja
- ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište
- ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
- u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
- ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
- ne tuširati se, prati rublje ili posuđe
- isključiti sve električne uređaje tijekom oluje
- korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa
- svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara
- nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba
- izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
- u šumi potražiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja
- tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta
- izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
- velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
- na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
- ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećega groma; odmah napustiti
to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.
(Izvor: http://www.brodportal.hr/ )
Share this Post