B vitamini su uključeni u gotovo sve važne procese u organizmu, a kako ih tijelo nema mogućnosti uskladištiti, potrebno ih je osigurati putem hrane i nadopuna.
Manjak vitamina B prisutan je kod znatnog dijela stanovništva, a posebno su ugrožene osobe kod kojih je, zbog poremećene crijevne flore (disbioza), upalnih bolesti crijeva ili bolesti metabolizma (dijabetes), smanjeno upijanje vitamina B u krvotok.
GLAVNI IZVOR ENERGIJE
Posebnu ulogu B vitamini imaju u stanjima stresa. Naši živci i naš mozak jednostavno vole B vitamine! Oni se brinu za našu mentalnu budnost, imaju utjecaj na bezbroj procesa u mozgu, a utjecaj imaju na metabolizam ugljikohidrata koji za moždane stanice predstavljaju glavni izvor energije. Pomanjkanje B vitamina može uzrokovati promjene u umnim sposobnostima (slabljenje pamćenja), glavobolju, poremećaje sna, osjećaj napetosti i tjeskobe, te razdražljivost.
Velike količine B vitamina korisne su u borbi protiv povišenog kolesterola u krvi (LDL kolesterol) i smanjenju aterosklerotskih naslaga na krvnim žilama. Učinkovit je unos većih doza B vitamina i kod osoba koje pate od migrene i jakih glavobolja, te kod Alzheimerove bolesti. B vitamini se, uz neke antioksidanse, navode kao najzaslužniji u obnavljanju moždanih djelatnosti i bržeg oporavka nakon moždanog udara. Uz veće količine vitamina B oporavak je uspješniji, a stvaranje novih krvnih žila u stradalim područjima izraženije.
Vitamin B1 (tiamin)
Ključna tvar za pretvorbu šećera u energiju, te je važan za funkcioniranje mišića, srca i živčanog sustava. Uključen je i u proizvodnju eritrocita te povoljno utječe na intelektualne sposobnosti.
Vitamin B2 (riboflavin)
Sudjeluje u proizvodnji energije, sintezi bjelančevina i metabolizmu masti, a ima i važnu ulogu u ugradnji željeza u hemoglobin. Poboljšava vid, pomaže kod migrenskih glavobolja te stimulira rast. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do kožnih bolesti, anemije, sindroma kroničnog umora i katarakte.
Vitamin B3 (niacinamid)
Ima vrlo važnu ulogu u procesima stvaranja energije iz ugljikohidrata. Nužan je za normalno funkcioniranje probavnih organa, živčanog sustava i kože, te za sintezu hormona. Olakšava i potiče cirkulaciju te pomaže u regulaciji povišenog krvnog tlaka.
Folna kiselina
Neophodna je za stanični rast i replikaciju, jer sudjeluje u sintezi DNK i RNK. Ona tkiva koja brzo rastu ili trebaju brzu regeneraciju (fetus, crvena krvna zrnca, imuno-stanice) imaju veće potrebe za ovim vitaminom. Koristi se kod liječenja anemije, jer poboljšava apsorpciju željeza. Dokazana je važna uloga folne kiseline u prevenciji maligniteta grlića maternice i kolona.
Vitamin B5 (pantotenska kiselina)
Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, proteina i masti. Pospješuje razvoj epiderme te sudjeluje u rastu kose i njezinoj pigmentaciji. Ovaj je vitamin nužan za normalno funkcioniranje nadbubrežnih žlijezda.
Autor: Calivita.hr
Foto by: pamper.my
Share this Post