Upravljajući uskim čamcem, jednosmjernim dijelom kanala, voditelj čamca je primjetio drugi čamac koji mu je dolazio u susret. Znajući da ima prednost prolaza, u naletu bijesa počeo je vikati i lupati nogama te mahati prema čamcu koji mu se približavao. Bio je ljut jer je jasno vidio da će mu uskoro u potpunosti blokirati put. Iznenada je shvatio da je čamac koji mu se približava napušten. Njegov bijes se u trenutku istopio i osjetio je potpuno olakšanje. Uočio je emocionalnu promjenu koja se desila u trenutku. Primjetivši naglu promjenu raspoloženja, počeo se smijati.
LJUTNJA ŠTETI ZDRAVLJU
Bilo da se čovjek u nekoj situaciji ljuti zbog osjećaja nepravde, nepoštovanja pravila ili sebe, u njegovu tijelu se pokrene čitav niz biokemijskih reakcija: živčanog sustava, hormona i mišića.
Intenzivnije se počinje lučiti adrenalin, zbog čega dolazi do otežanog, plitkog disanja, crvenjenja kože, napetosti u mišićima, stiskanja zubi, napetosti u želudcu, stezanja ramena i ruku. Također se luči i hormon stresa – kortizol.
Ove fiziološke promjene pripremaju tijelo na djelovanje u situaciji koja izaziva ljutnju. Kad situacija prođe, čovjek se, upravo zbog svih ovih tjelesnih reakcija, osjeća fizički iscrpljeno. Česte epizode intenzivne ljutnje mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, povišenih razina kolesterola, arterioskleroze, a mogu biti okidač srčanog, odnosno moždanog udara
LJUTNJA JE NAVIKA
Očekivanja o tome kako bi se nešto trebalo odvijati – često proizlaze iz nefleksibilnih i pogrešnih uvjerenja. Postavljamo li sebi i drugima vrlo visoke standarde, npr. u pogledu nepogrešivosti, najčešća reakcija je ljutnja. Ljudi koji stalno očekuju nevolje i lošu sudbinu unaprijed su ljuti i nažalost u zamci samoispunjavajućih proročanstava.
MOŽE LI LJUTNJA BITI KORISNA?
Ljutnja je normalna ljudska emocija. U svojem zdravom obliku predstavlja znak upozorenja mozgu da nešto nije u redu, a adrenalin opskrbljuje tijelo energijom potrebnom za rješenje problema.
Evolucijska funkcija ljutnje je mobilizacija energije za poduzimanje akcije. Općenito gledajući, ljutnja postaje problem ako je lako izazovu različite situacije, ako je dugotrajna, odnosno ako osoba zbog nje ne funkcionira u raznim životnim područjima. Osim toga, i način na koji ljudi izražavaju ljutnju može biti zdrav ili štetan.
KAKO NE REAGIRATI LJUTNJOM NA NEKI DOGAĐAJ
- Doživljavanje situacije iz perspektive druge osobe obično pomaže ublažiti ljutnju.
- Pokušati sagledati širu sliku u kojoj je trenutna situacija samo djelić šireg spleta okolnosti.
- Staviti se u situaciju osobe na koju se ljutite.
- Zapitati se da li sam u pravu što drugačije razmišljam.
- Odustati od rasprave koja ne vodi riješenju.
- Sjetiti se da ljutnja šteti zdravlju.
- Otkriti smješnu stranu događaja.
AUTOR: Jelica Popić, dr.med., ravnateljica Učilišta Lovran i urednica portala wellness.hr.
Share this Post