Temelj sreće je u nama samima.
Um i tijelo su neraskidivo povezani. Opterećenje i stres iz psihološke sfere vremenom se reflektiraju i na tjelesno zdravlje. No, vrijedi i obrnuto. Poteškoće tjelesnog zdravlja i suočavanje s istima itekako mogu utjecati na psihološko funkcioniranje, prvenstveno na raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
Vjerojatno ste ih već upoznali – ljudi koji glume žrtvu ponašaju se kako god hoće, a sami nikad nisu krivi za ništa. Naučite ih prepoznati pomoću ovih 14 najčešćih znakova.
Nakon što otkriju svoju misiju, mnogi ljudi shvate da su trenutno mnogi važni vidovi njihovoga života zanemareni. Shvate da su uložili puno vremena i energije u posao, sport ili neku društvenu aktivnost, a zanemarili su obitelj, zdravlje i prijatelje. Drugi pokušavaju zadovoljiti sve svoje uloge, ali su stalno razapeti između njih.
Dr. med. Ruediger Dahlke je razvio cjelovit koncept i praksu psihosomatske medicine, kroz koji možete otkriti a potom i preobraziti nefunkciolana u funkcionalna vjerovanja, emocije i ponašanja – time i riješiti psiho-socijalnu patnju, unaprijediti kvalitetu života, izbjeći pojavu bolesti i pomoći u liječenju bolesti. Mnoge bolesti imaju uzrok u našem umu, a svaka bolest ima psihičke posljedice.
Kad ljudi koji su nam bliski imaju problema, mnogi od nas vjeruju kako moramo zbog toga jako brinuti, biti uznemireni i pokušati riješiti te probleme. Ako se dogodi da nas ti problemi ne pogode onoliko koliko smo mislili da bi trebalo, ili ako se ne angažiramo maksimalno oko rješenja istih – muči nas intenzivan osjećaj krivnje.
Opća bezvoljnost, klonulost, malodušnost i slični simptomi kojima si ljudi često dijagnosticiraju tešku depresiju, mogu biti samo posljedicom umora. Umor smanjuje motivaciju za posao, čini posao teškim i dosadnim, negativno utječe na koncentraciju, otežava shvaćanje, uništava kreativnost, smanjuje kritičnost, povećava razdražljivost.
U svakodnevnim relacijama i komunikacijskim procesima koje vodimo osim što imamo intenciju prenijeti informacije i dobiti povratnu, neizbježan je utjecaj koji pritom svjesno ili nesvjesno ostvarujemo prema drugim osobama. Da bi mogli utjecati na drugu osobu u smjeru kojem mi želimo prvi i osnovni uvjet da bi to postigli jest svidjeti se drugoj osobi. Mnogi misle da je „sviđanje“ nešto što se samo od sebe događa ili ne događa, no ono što većina ne zna je da tehnikama u komunikaciji možemo upravljati time kako će nas druga osoba percipirati i da li ćemo na „prvu kliknuti“ odnosno svidjeti joj se.
Malo dijete stvara jake emocionalne veze s osobama koje se za nj brinu. Takve veze daju djetetu osjećaj sigurnosti koji je za njegov razvoj vrlo važan. Za većinu djece najvažnija osoba za koju se vežu jest majka, iako to može biti i otac ili neka druga osoba koja se za nj brine.
Prije nekoliko tisuća godina taoistički mudraci su u životinjskom carstvu izabrali tri dugovječne životinje: jelena, ždrala i kornjaču. Jedna od te tri životinje, jelen, bio je poznat po svojoj plodnosti i spolnoj moći. Mudraci su pozorno promatrali ponašanje jelena za koje se činilo da mu omogućuje takvu moć. Zaključili su da jelen stimulira svoj anus micanjem repa. Proučivši učinke te vježbe, taoisti su odmah primjenili to načelo i prilagodili ga čovjeku. Tako je nastala jelenska vježba.
Dakle, da bismo informacije iz kratkoročnog pamćenja pohranili u dugoročno pamćenje i onda ih dozvali kad su nam potrebne, moramo ih: ponavljati, organizirati i povezivati s onim što već znamo.
