Istraživanja pokazuju da nam se obično dopadaju i da su nam simpatični ljudi sličnih stavova i mišljenja.
Ako volite jazz – glazbu vjerojatno će vam biti simpatična osoba koju ste tek upoznali, a ona vam odmah u razgovoru otkrije kako ne propušta nijedan jazz-koncert. Vrijedi i obratno, dakako. Ako ste politički lijevo orijentirani, a upoznate nekog ekstremnog desničara, vjerojatno će vam biti odbojan, čak iako ništa drugo o njemu ne znate.
Sviđaju nam se oni slični nama
Dakle, budući da smo svi vrlo različiti, a dokazano je da nam se sviđaju oni slični nama, ne postoji ni teoretska šansa da vas svi vole i prihvaćaju. Osim ako vi ne vjerujete da psihološke zakonitosti vrijede za sve ljude – osim za vas! Uostalom, poznajete li ijednu osobu iz svoje okoline koju baš svi vole i prihvaćaju? Ako pažljivo razmislite, shvatit ćete da ne poznajete. Takvi ljudi ne postoje, pa nema šanse ni da to budete – vi!
Neki vas ljudi ne vole i odbacuju ne zbog nekih vaših loših osobina, nego iz mnogo prozaičnijih razloga
Naime, poznato je da se ljudi vole družiti s onima koji pozitivno utječu na njihovo samopoštovanje. Tako neki žele biti u društvu bogatih, slavnih, i popularnih jer misle da to povećava njihovu vrijednost. Drugi imaju suprotnu strategiju. Okružuju se manje lijepima, manje pametnima i manje uspješnima od sebe u nadi da će kraj takvih ljudi oni izgledati puno bolje. Možda osoba koja vas ne voli i odbacuje upravo spada u ovu drugu skupinu.
Možda vas prijateljica nije pozvala na rođendan jer ste ljepši i šarmantniji od nje i ne želi da je zasjenite. Možda ste nedavno doživjeli neki veći uspjeh (diplomirali, pojavili se u novinama ili TV, kupili novi automobil), pa je zavidna. Ne zaboravite, zavist je vrlo jaka i raširena emocija, premda većina ljudi tvrdi da nije zavidna.
To što vas netko ne voli i ne prihvaća, ne znači da niste vrijedna osoba i da s vama nešto nije u redu
Razmislite – možda odbacivanje govori više o osobi koja vas je odbacila, nego o vama!
Ponekad na neke ljude ostavite loš prvi dojam koji je onda teško popraviti – pogotovo ako nemate priliku s njima puno se družiti. A loš dojam možete ostaviti i zbog sasvim trivijalnih stvari. Možda osobu podsjećate na njezina zubara ili na nekoga (drugoga) tko joj je antipatičan. Ili vas je upoznala u situaciji koja joj je ostala u lošem sjećanju, pa svaki put kad vas vidi, podsjetite je na to loše iskustvo.
Mnogi psiholozi vjeruju da se neurotično ponašanje razvija jer nemamo hrabrosti biti ono što jesmo. Umjesto toga, potiskujemo svoje pravo ja i nastojimo po svaku cijenu ugoditi drugima. Moustakas to naziva procesom samootuđenja – brišemo svoje osjećaje, svoje snove, talente i potencijale jer se želimo sviđati drugima. Bojimo se da nas, budemo li različiti i jedinstveni, ne odbace, jer sami nemaju hrabrosti biti različiti. I tako nas strah od odbacivanja dovodi do toga da gubimo svoju slobodu i svoju nezavisnost.
Što učiniti?
Tuđa mišljenja nisu činjenice
Tuđe loše mišljenje o vama je samo mišljenje, ono vas ne čini lošom osobom. Netko može biti ljut na vas i nezadovoljan vašim ponašanjem, a da vi i dalje budete dobra i vrijedna osoba. Vaše mišljenje o sebi sigurno vrijedi koliko i tuđe. Tuđe mišljenje je samo mišljenje, nije činjenica.
Čak i kad ste učinili nešto što je loše ili nerazumno, to ne znači da ste loša osoba. Ako vas netko na to upozori, nemojte se optuživati, misliti kako ništa ne vrijedite i padati u komu. Radije razmislite kako to možete popraviti ili što možete kod sebe promijeniti – ne zato da biste zadobili tuđe odobravanje, nego zato što ste uvidjeli da osoba ima pravo. Dakle, učinit ćete to zbog sebe, a ne zbog drugih.
Prihvatite druge ljude
Ako ste stalno opsjednuti brigom prihvaćaju li vas i vole li vas drugi, postoji opasnost da postanete odveć usmjereni sami na sebe. Pokušajte malo promijeniti perspektivu – prihvaćate li i volite li vi druge ljude? Dakako, ne možemo voljeti sve, ali niste li možda prekritični prema drugima? Uočavate li njihove dobre strane, ili vidite samo slabosti? Što ste više u stanju prihvatiti druge, to će i oni više prihvaćati vas.
Otkrijte svoje životne vrijednosti
Najbolji način da se oslobodite iracionalnog vjerovanja da vas svi moraju voljeti jest da živite u skladu sa svojim vlastitim vrijednostima. Čovjek će biti zadovoljan sobom i svojim postupcima ako su u skladu s njegovim životnim vrijednostima i ciljevima. No, ako nemamo jasne vrijednosti i ciljeve, onda nam je u svakom trenutku potrebno odobravanje drugih kako bismo sami sebe uvjerili da je naše ponašanje dobro.
Što su vrijednosti?
To su naša vlastita, osobna mišljenja o tome što nam je važno u životu, o tome što je dobro a što loše, što je ispravno, a što krivo. Jasne životne vrijednosti i ciljevi važni su iz mnogo razloga:
- Usmjeravaju naše ponašanje prema vrijednim ciljevima. Bez njih se ponašamo samo prema trenutnim impulsima, emocijama, navikama, običajima ili slučaju
- Vrijednosti i ciljevi nas inspiriraju i motiviraju, daju nam energiju i volju za život
- Ukoliko ne živimo u skladu sa svojim vrijednostima, možemo osjećati krivnju, od koje nema puno koristi, ali i konstruktivno nezadovoljstvo koje nas može potaknuti da nešto promijenimo
- Život u skladu s vlastitim vrijednostima i ciljevima pozitivno utječe na naše samopoštovanje, osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti
Vrijednosti svakodnevno usmjeruju naš život, ali većina ljudi nije svjesna svojih vrijednosti. Kad ih upitate zašto su nešto učinili, vrlo često će odgovoriti da im je tako došlo ili da su osjećali da to trebaju učiniti.
Autorice: Prof.dr.sc. Majda Rijavec
Prof.dr.sc. Dubravka Miljković
Iz knjige: Kako postati i ostati (ne)sretan
Share this Post