wellness turizam

Wellness turizam u Hrvatskoj

Wellness turizam u Hrvatskoj započinje u prvom hotelu kategorije pet zvjezdica u Hrvatskoj (Hotel Milenij, Opatija), 2000 g.

Pokretač prvog wellness centra u Hrvatskoj je tvrtka Ortosan d.o.o. iz Lovrana, danas osnivač Učilišta Lovran – Spa Wellness akademije.

Veličina wellness turističkog tržišta u Hrvatskoj

O razvijenosti wellness turizma u Hrvatskoj u Akcijskom planu razvoja zdravstvenog turizma R.Hrvatske  se navodi da za broj turističkih objekata koji nude wellness usluge u Hrvatskoj nema točnih podataka.

Podaci o broju turističkih objekata koji u svojoj ponudi imaju wellness usluge  su različiti na mrežnim stranicama Ministarstvo turizma RH, Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Hrvatske gospodarske komore (HGK). Taj broj varira od 80 do 200.

Wellness ponudom Hrvatske dominiraju hotelski wellness centri koji su postali neizostavan sadržaj hotela viših kategorija (4* i 5*). Najveći se dio hotelske wellness ponude, odnosno preko 60 wellness centara, nalazi na Jadranu.  Broj hotela s wellness ponudom u regiji Kvarnera je 39.

U njihovoj ponudu i dominiraju programi masaža, sauna i bazena, kozmetičke njege, rekreacije. Hrvatski wellness turistički ponuđači u ograničenom broju nude usluge: nutricionizma, osobnog rasta i razvoja i medicinskog wellnessa.

Turistički objekti wellness nude najčešće kao izvanpansionsku uslugu, te u manjoj mjeri u sklopu paket aranžmana (wellness vikend)

Uz hotele, manji broj topličkih kompleksa također je  orijentiran na ponudu wellness sadržaja. Riječ je o toplicama koje su sve izvan sustava HZZO-a i nalaze se u kontinentalnom dijelu zemlje. Uz standardne usluge masaža, tretmana ljepote i sauna, u ovim se kompleksima međutim velika pažnja pridaje i bazenskim sadržajima sa sustavima otvorenih i zatvorenih bazena punjenih termalnom vodom

Postojeća razina uređenja wellness prostora i raznolikost wellness usluga u okviru turističke ponude ponuđenih programa pretežito su na visokoj razini. U tom smislu, može se reći da je hrvatska wellness ponuda međunarodno konkurentna.

S druge strane, međutim, izostaje regulativa vezana uz stručnu i medicinsku osposobljenost osoblja u wellnessu (na različitim razinama stručnosti). Uslijed zakonskih ograničenja, inoviranje ponude i uvođenje medicinske komponente (u pretežito hotelske wellnesse) je ograničeno. Nadalje, samo se manji dio objekata rukovodi standardima Brenda. Sve to umanjuje razvojni potencijal hrvatskog wellness turističkog proizvoda.

Današnji volumen wellness potražnje u Hrvatskoj izrazito je teško prosuđivati. Naime, nijedna hotelska kuća u nas trenutno ne može dati kvalitetne podatke o postotku dominantno wellness motivirane potražnje u ukupnom broju ostvarenih noćenja. Sukladno tome, o volumenu wellness potražnje moguće je posredno prosuđivati samo na temelju kretanje popunjenosti hrvatske hotelske ponude viših kategorija. U tom smislu, a budući da je riječ o korištenju kapaciteta na razini od oko 50%, pri čemu je i dalje izrazita koncentracija na razdoblje od lipnja do rujna, realno je pretpostaviti da su zdravljem motivirani wellness gosti samo mali udio ukupne potražnje te da se wellness još uvijek doživljava kao samo jedan od uobičajenih hotelskih sadržaja i prateća usluga u sklopu drugačije motiviranog boravka.

Izvor:

  1. Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma RH (2015)
  2. Materijal s predavanja polaznicima programa Wellness menadžer, Učilište Lovran (2016)

Share this Post