Vjerujete li da možete ostvariti cilj?

Kada su suočeni s nekim problemom, neki ljudi vjeruju kako će ga moći uspješno riješiti. Drugi pak, suočeni s istim problemom, vjeruju kako neće uspjeti. Ovakvo uvjerenje da smo sposobni suočiti se s problemima, učiniti sve što treba i riješiti ih naziva se uvjerenje o samodjelotvornosti. Opisat ćemo kako nastaje ovo uvjerenje i što možemo činiti da ga kod sebe razvijamo.

Prošli uspjesi i neuspjesi

Ako smo u nekoj aktivnosti bili uspješni, velika je vjerojatnost kako ćemo imati visoko uvjerenje o samodjelotvornosti kad je u pitanju ta vrsta aktivnosti. No, nije dovoljan bilo kakav uspjeh.  Moramo uspjeti više puta, zadatak ne smije biti lagan i to moramo učiniti bez tuđe pomoći i bez velikog truda. Ako smo u toj aktivnosti doživljavali neuspjeh, ako smo uspijevali samo kad su zadaci bili jako lagani, ako su nam drugi morali pomagati i ako smo morali ulagati puno više truda u odnosu na ostale – naše uvjerenje o samodjelotvornosti bit će nisko.

Ako skoro svaki ispit padnete nekoliko puta prije nego što ga konačno uspijete položiti i to nakon instrukcija, ako od prve položite samo najlakše ispite i ako vidite da drugi uče po desetak dana za svaki ispit, a vama treba čitav mjesec – naravno da ćete početi misliti kako taj fakultet baš i nije za vas.

Kako to promijeniti? Prije svega, moramo provjeriti svoje opažanje situacije. Jesmo li zaista u prošlosti bili uglavnom neuspješni u takvim zadacima? Možda nam se to samo čini. Neki ljudi skloni su pamtiti neuspjehe, a uspjehe potpuno zaboraviti. A ako to i jest istina (pamtite neuspjehe jer je to doista i jedino što imate za upamtiti) – je li to zato što ste nesposobni ili zato što se niste dovoljno trudili?

Možda niste dovoljno učili, možda niste primijenili dobru metodu učenja, možda niste prikupili sve potrebne informacije.

Ako i jest istina da ste češće doživljavali neuspjeh nego uspjeh, to još uvijek ništa ne znači. Ako ste i samo jednom bili uspješni, to znači da ipak možete.

I jeste li sigurni da ste do sada uspijevali samo u laganim zadacima? Ako ste makar samo jednom uspjeli i u nečemu zahtjevnijem, to znači da možete opet. Ako uložite više truda.

To što vam je za uspjeh bila potrebna tuđa pomoć isto tako ne znači ništa. Pa mnoge smo stvari u životu naučili uz tuđu pomoć. Kad steknete više iskustva i samopouzdanja, pomoć vam neće biti potrebna. A uostalom, nešto ste sigurno učinili i sami, nije vam uvijek netko pomagao.

Također treba biti oprezan i kod procjene da je drugima bilo potrebno puno manje vremena nego nama. Često puta to nije točno. Kad ostvare neki uspjeh ljudi su skloni umanjivati pred drugima trud koji su uložili, jer više vole ispasti pametni nego marljivi. Tako studenti koji su učili dva tjedna za neki ispit imaju običaj hvaliti se učio sam samo dva dana. Poruka je naravno vidi koji sam ja genijalac kad sam tako brzo naučio. Studenti koji ne shvate ovu strategiju mogu se totalno ukomirati kad vide da su nakon desetak dana učenja – pali.

Kada ste provjerili jeste li stvarno tako neuspješni kao što mislite i je li to zaista zbog nesposobnosti (a vjerojatno nije!), potrudite se da doživite bilo kakav uspjeh, da ostvarite bilo kakav pomak prema svojem cilju. Svaki će vas uspjeh motivirati i gurnuti prema naprijed. Zato je važno cilj podijeliti u manje korake. Prvi može biti i sasvim lagan, ali kad njega ostvarite, sljedeći neka bude malo teži i tako dalje. To je najbolji način da povećate svoj osjećaj samodjelotvornosti.

Promatranje drugih ljudi u sličnoj situaciji

Visok osjećaj samodjelotvornosti i sigurnosti u sebe možemo dobiti i u sljedećim situacijama:

• Kad promatramo osobu sličnu nama koja pokušava riješiti problem ili obaviti zadatak koji i mi imamo. Tada se toliko uživimo u situaciju da smo oduševljeni kad osoba uspije, pa to može biti motivirajuće i za nas;
• Kada slušamo osobu koja je uspješno riješila ozbiljan problem ili obavila neki težak zadatak, kako priča o svojim metodama, usputnim neuspjesima, traumama i ostalim značajnim iskustvima;
• Kada doživimo neko pozitivno iskustvo koje nam jasno pokazuje da imamo puno veću kontrolu nad situacijom nego što smo mislili.

Pronađite, dakle, ljude koji su bili u istoj situaciji i razgovarajte s njima. Ne samo da ćete nešto od njih naučiti, nego će dio njihove sigurnosti zbog postignutog uspjeha zaraziti i vas. Dakle, ako na prvoj godini padate na ispitima, raspitajte se ima li na drugoj, trećoj ili četvrtoj godini netko tko je isto tako loše započeo, ali je na kraju ipak uspio. Zamolite osobu za razgovor. To će vam sigurno pomoći.

Mišljenje drugih ljudi

Dodatan poticaj može nam biti i pozitivno mišljenje prijatelja ili nekih drugih važnih ljudi u našem životu koji vjeruju kako možemo biti uspješni u ostvarenju cilja. (Napominjemo da djela ipak govore više od riječi i da je bilo kakav uspjeh bolji od tuđih uvjeravanja.)

Kad su u pitanju negativne povratne informacije, negativno mišljenje važnih nam ljudi, to može po nas imati vrlo loše učinke. Nesiguran čovjek lako će povjerovati u to i odustati od cilja. Dakle, pozitivne riječi neće nam same po sebi puno pomoći, ali nam negativne zaista mogu jako odmoći. Zbog toga, ako možete, bolje se ne družite s ljudima koji vam ciljeve ubijaju u pojam.

Zamišljajte uspjeh

Naše predodžbe i fantazije možemo koristiti kako bismo savladali strahove, depresiju, ljutnju, osjećaj manje vrijednosti i mnoge druge negativne emocije. Na isti način možemo se osloboditi loših navika, postati kreativniji, uspješniji i zadovoljniji. Potrebno je samo usvojiti neke tehnike i – vježbati. Naime, različite predodžbe izazivaju različite osjećaje i različite misli, koji onda i različito djeluju na naše ponašanje. Dakle:

• Prisjetite se nečega iz svoje prošlosti što ste učinili zaista dobro. Zadržite tu sliku i pokušajte ponovno doživjeti osjećaj uspjeha i zadovoljstva;
• Ovaj osjećaj uspjeha i zadovoljstva prenesite na svoje trenutne aktivnosti ili na one koje kanite raditi u neposrednoj budućnosti;
• Što god radite – stalno imajte pred očima svoju idealnu sliku. Kada uočite razliku između stvarnog ponašanja i idealne slike, upitajte se što možete promijeniti i zamislite kako to mijenjate. Na taj način vaša idealna slika s vremenom će postati stvarnost.

Naučite razgovarati sami sa sobom

Ako malo pažljivije promotrite ono što vam se zbiva u glavi, otkrit ćete da stalno vodite mentalni razgovor sa samim sobom – čak i ako toga niste uvijek svjesni. Važno je da se taj unutarnji razgovor može vrlo korisno upotrijebiti! Cijelim poglavljem na tu temu dopunile smo treće izdanje Razgovora sa zrcalom, pa ovdje samo ukratko. Bit je priče sljedeća: kao što smo u stanju sami sebe ubijati u pojam svojim unutarnjim (raz)govorom tipa, Nema šanse da to napravim, Neću stići ma koliko se trudim, Neću naći drugi posao, Neću naći drugog dečka/curu, Čitav život imam peh, Nisam zaslužio sreću… (dobro, rekle smo ukratko), tako isto možemo naučiti i ljepše si pričati. Ako se potrudim, možda bih mogla dovršiti do sutra, Neće biti lako ali nije nemoguće, To je stvarno izazov, Ako ne uspijem završiti, morat ću tražiti produženje roka, Morat ću se malo više potruditi da nađem novi posao, Neće mi biti lako, ali već sam u životu izlazila na kraj s teškim situacijama itd.

Prvi je korak osvijestiti negativni unutarnji razgovor sa samim sobom (u tome vam može pomoći vježba koja slijedi).

Zatim, umjesto tog prvog, upojamsamoubijajućeg, objašnjenja situacije (Ne zove me, znači da mu nije stalo do mene, mene nitko ne voli), pokušajte pronaći druga moguća  objašnjenja (Ne može se javiti jer je… usred važna posla, … pao na ledu i slomio nogu i mobitel i sad je na traumi – ma, bolje i to, nego da me ne voli!).

Zadnji je korak početi to šire primjenjivati. Kada se ponovno nađete u situaciji u kojoj prepoznajete svoj stari negativni unutarnji govor – suprotstavite se sami sebi i zamijenite ga novim. To nije jednostavno, ali budete li dovoljno uporni, uspjeh neće izostati.

Autorice: Prof.dr.sc. Majda Rijavec

Prof.dr.sc. Dubravka Miljković

Iz knjige: U potrazi za čarobnom svjetiljkom

Iep.hr