Izazovi svakodnevnog života neupitno djeluju kako na cjelokupni organizam, tako najviše na živčani sustav pa se nerijetko na kraju radnog dana osjećamo umorni, iscrpljeni i izbačeni iz ravnoteže. Zbog burnog dnevnog ritma, mnogi ne mogu pronaći ni odgovarajući noćni pa se često bore s nesanicom zbog koje ulaze u zatvoreni krug jer nema odmora za mozak.
Umjesto tabletama, možda je najbolje da živce tretiramo vitaminima koji im možda i nedostaju zbog iscrpljenosti organizma te stoga osjetimo pojačanu nervozu ili anksioznost.
JEDNI OD VITAMINA KOJE NAŠ ŽIVČANI SUSTAV NAJVIŠE KORISTI SU VITAMINI B SKUPINE, NAROČITO VITAMINI B1, B6 I B12
Vitamin B1 ili tiamin, ima posebno značajnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Nalazi se najviše u ljuskama integralnih žitarica (još jedan razlog da kupujemo proizvode od nerafiniranih žitarica, kao što su integralna riža, pašta, brašno, keksi…), kvasac, mlijeko, meso, povrće i voće te orašasto voće.
Vitamin B1 se preporučuje trudnicama koje ga trebaju u većim količinama, dojiljama i sportašima koji se više troše, ali i alkoholičarima, srčanim bolesnicima te svima onima koji imaju problema s koncentracijom i učenjem, depresijom i neurozama, ljudima koji konzumiraju previše rafiniranih ugljikohidrata, probleme s ubrzanim radom štitnjače itd.
Vitamin B6 ili piridoksin još je jedan u nizu koji pomažu radu našeg živčanog sustava, ali i bez kojeg se ne može stoga je potrebno raznoliko jesti kako bi ga se stalno obnavljalo u tijelu. Loše djeluje i u suprotnom slučaju, ako ga imamo previše u organizmu, zato ga je najbolje uzimati iz prirodnih izvora, umjesto nadomjestaka – integralnim žitaricama, mlijeku, mesu peradi, ribi, bananama, kukuruzu, orasima, avokadu.
Osim što pomaže stvaranje crvenih krvnih stanica, vitamin B6 pomaže i kod nesanice, pms-a, epileptičnih napada, sindroma karpalnog tunela, potiče stvaranje imuniteta i prijenos živčanih impulsa. Odsutnost ovog vitamina prepoznat čete po aknama, ekcemima i sličnim upalama na koži, slabosti mišića, razdražljivosti, umoru, mučninama, ali i depresijama, razdražljivosti i lošem raspoloženju.
Iako svi vitamini B kompleksa utječu na živčani sustav, vitamin B12 jedini je koji se skladišti u jetri i to 10-12 godina. Neizmjerno je bitan za izgradnju novih stanica, zajedno sa folnom kiselinom. Ukoliko ga nedostaje, folna se kiselina izbacuje u krv.
Nedostatak vitamina B12 može uzrokovati anemiju, u kojoj su eritrociti veći od prosjeka, ali ih ima u manjim količinama. B12 utječe na živčani sustav tako što sudjeluje u izgradnji zaštitnog sloja na živčanim stanicama. Upravo taj sloj zadužen je za prenošenje živčanih impulsa. Njegov nedostatak, stoga utječe direktno na slabo pamćenje, a u prilog tome ide i podatak da čak 70% pacijenata koji imaju Alzheimerovu bolest ima problema s nedostatkom vitamina B12. Dakle, od iznimne je važnosti na vrijeme uzimati dovoljno ovog vitamina B skupine.
Vitamin B12 i folna kiselina sudjeluju u proizvodnji serotonina, noradrenalina i dopamina koji su zaslužni za dobro raspoloženje. Ukoliko njih nema osjećamo se depresivno, anksiozno i malaksalo.
Ima ga dosta u raznovrsnoj prehrani, stoga ga nije potrebno nadomještati ukoliko se raznoliko hranite. Ima ga najviše u namirnicama životinjskog podrijetla kao što su jetra, tuna, losos, haringa, jaja, sir… Pivo i kiseli kupus namirnice su biljnog podrijetla koje ga sadrže. Trudnice i dojilje najčešće dobiju preporuku za suplementima ovog vitamina jer im je potrebna dodatna količina, ali i osobe starije od 55 godina. Neuroze, depresije, napetost, umor, problemi s kosom i kožom gljivice, bolovi u mišićima i sl. mogu pokazivati nedostatak vitamina B12.
Osim vitamina B skupine, još neki nutrijenti igraju ulogu kad je u pitanju naš živčani sustav. Riječ je o glukozi; stoga ne čudi da imamo povećanu potrebu za slatkim kad smo u nekom naročito stresnom periodu; cink koji djeluje na imunitet, a osim u kamenicama ima ga u morskim plodovima, iznutricama, orašastim plodovima, crvenom mesu, integralnim žitaricama, kao i vitamina B skupine.
Cink je zaslužan za sintezu serotonina, koji podiže raspoloženje i melatonina, koji upravlja procesom starenja i općenito jača imunitet. Lecitin također sudjeluje u prenošenju živčanih impulsa, a sadrže ga mliječni proizvodi, jaja, skuše, zob, soja, grašak i leća.
Magnezij prije svega opušta, sprečava glavobolje i migrene, čuva stanice od propadanja, a osim što štiti srce i krvne žile, čuva i živčani sustav. Nalazimo ga u kiviju, mangu, grožđu, artičokama, brokuli, grašku, zelenoj salati, matovilcu, krumpiru, korabi, rabarbari i sirovom kiselom kupusu.
Kolesterol nije dobar ako ga imamo previše, ali u dozvoljenim granicama on zapravo djeluje na naš parasimpatički sustav vegetativnih živaca u velikom mozgu te direktno utječe na sposobnost koncentracije i pamćenje. Proteini su također neizmjerno bitni pri stvaranju hormona koji utječu na naše dobro raspoloženje. Ne jedemo li dovoljno proteina, neće biti čudno što smo depresivni.
Ne moramo biti zabrinuti ukoliko jedemo raznoliko. Vegetarijanci, trudnice i dojilje, ali i starije osobe mogu patiti od nedostatka ovih nutrijenata najčešće zbog povećane potrebe za njima. Mnoge osobe koje se nepravilno hrane zbog nedostatka vremena imaju, neopravdano, loše prehrambene navike koje, ukoliko potraju, dovode do manjka vitamina i minerala.
Tijelo ima svoje rezerve, ali potrebno ih je nadomještati jer nekim nutrijentima ne treba puno da se potroše. Zato, mislite li sačuvati svoje zdravlje (i živce!) prvenstveno počnite voditi brigu u svojoj prehrani.
Autor/Photo by: fitness.com.hr
Share this Post