Dr. med. Jelica Popić, začetnica prvog hrvatskog wellness centra i ravnateljica Učilišta Lovran ponudila svoju viziju razvoja wellness turizma i zdravstvenog turističkog proizvoda.
Dvadeset i tri godine prošlo je od pokretanja prvog wellness centra u Hrvatskoj. Godine 2000. Jelica Popić dr. med., u hotelu Milenij u Opatiji udarila je temelje hrvatskog wellness turizma i dala smjernice za njegov razvoj. Otvorila je prvi wellness centar u kojem je ponudila jedan novi vid turističke ponude. Danas, dva desetljeća nakon, wellness ponuda Hrvatske ozbiljno je „narasla“. Wellness sadržaji postali su nezaobilazan dio svakog smještajnog kapaciteta. Iako danas više ne upravlja wellness centrom, Jelica Popić i dalje je ostala u tom sektoru turizma.
Ravnateljica je privatne škole, Ustanove za obrazovanje odraslih - Učilište Lovran u Opatiji, te na taj način turističkoj privredi već 18 godina, koliko djeluje ustanova, osigurava kvalitetne kadrove. Osim što školuje kadrove u wellness i zdravstvenoj industriji, Popić je godinama bila i savjetnica brojnim turističkim investitorima. Pomagala im je u planiranju i stavljanju u rad wellness centara pa je tako imala priliku utjecati i na današnju wellness ponudu nekih velikih hotelskih kuća u Hrvatskoj (Solaris, Bluesun hoteli, rapski Imperijal…) i izvan zemlje.
PITANJE: Začetnica ste prvog wellness centra u Hrvatskoj 2000. godine u Opatiji. Što se u wellness turizmu u ova dva desetljeća promijenilo?
- Prije svega zabilježen je porast broja turističkih objekata, posebice onih koji su vrhunski opremljeni za pružanje wellness usluga. Wellness industrija nije samo ušla u hotelske kapacitete, wellness ponuda i sadržaji danas su dostupni i u kampovima, privatnom smještaju… U skladu s takvim trendovima i rastom broja objekata koji pružaju wellness usluge, povećavao se i broj stručnih wellness djelatnika. Porast broja stručnih djelatnika bio je moguć jer su osmišljeni programi obrazovanja i školovanja za djelatnike za rad u wellnessu i zdravstveno-turističkim objektima. Tu je i naša škola, Učilište Lovran, našla svoje mjesto te nudi velik broj mogućnosti usavršavanja, obrazovanja, edukacija…
PITANJE: Kakvi su današnji trendovi u wellness industriji? Da li se u Hrvatskoj dovoljno ulaže u taj turistički proizvod?
- U posljednja dva desetljeća turistička kretanja su sve češće izazvana potrebom za odmorom, relaksacijom, zdravim načinom života pa tako i wellness programi postaju razlog brojnih turističkih putovanja. U prilog tome koliko se wellness industrija razvila vidi se i po specijaliziranoj wellness turističkoj ponudi, koja odgovara na zdravstvene potrebe svjetske populacije. Tako danas postoje retreat wellness hoteli - hoteli za duže odmore, ili za češće i kraće odmore. Sve više se razvija medicinski wellness koji obuhvaća programe revitalizacije, obnavljanja psihofizičke ravnoteže, poboljšanja koncentracije i kvalitete sna, regulacije tjelesne težine, pokretljivosti lokomotornog sustava, jačanja kondicije, smanjenja kroničnih i akutnih bolova, poticanja zdravih životnih navika, podizanja svijesti o zdravom životu, podizanja kvalitete življenja… Među važnim trendovima u wellnessu i zdravstvenom turizmu je i kvaliteta usluge. Turisti sve više traže dokaze o kvaliteti, stručne kadrove, higijenu i sigurnost, ljubaznost u ophođenju. Smatram da su zdravstvena i wellness putovanja turistički trendovi sa svijetlom budućnošću.
PITANJA: Gdje se nalazi hrvatski wellness turizam/ponuda u konkurenciji s drugim zemljama? Koji su naši najveći konkurenti?
- Prema podacima Global wellness Instituta (GWI) u svijetu pet zemalja - SAD, Njemačka, Kina, Francuska, Japan - predstavljaju 59 posto globalnog wellness i zdravstveno turističkog tržišta, a prvih dvadeset zemalja predstavlja 84 posto tog tržišta. Hrvatska nije među tih dvadeset. Istraživanje koje je podijelio Global Wellness Institute godine pokazuje da zdravstveni i wellness turizam raste po stopi od 6,5 posto godišnje. Njegov tržišni udio u 2017. iznosio je 639 milijardi dolara, a predviđa se da će do 2022. godine iznositi 919 milijardi dolara. Doprinosi 14 posto (440 milijardi USD) globalnoj potrošnji na turizam, a neposredno zapošljava 12 milijuna ljudi, što je u 2018. godini činilo 1,8 posto ukupnog BDP-a. Turist, kojem su wellness usluge osnovni motiv putovanja, troši 65 posto više od prosječnog turista. Wellness turizam čini 6 posto (525 milijuna) sudionika u turizmu. Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora i turističke destinacije ulažu napore u razvoj wellness turizma u Hrvatskoj, ali to još uvijek nije dovoljno. Hrvatski turistički objekti su do sada uložili znatna sredstva u „hardware“ – izrađenost i oprema wellnessa je na svjetskoj razini, za razliku od raznovrsnosti, specijalizacije i kvalitete wellness usluga. Rastući trend – zbog čega wellness već nazivaju turizmom budućnosti - zasigurno je dobar motiv za daljnja istraživanja i razvoj wellness i zdravstveno turističke ponude Hrvatske, koja bi mogla biti svrstana među najpoželjnije wellness destinacije u Europi.
PITANJE: Jedan od najvećih problema na tržištu rada danas je nedostatak radne snage. Takav trend zahvatio je i na wellness industriju. Postoji li rješenje?
- Učilište Lovran – Medical wellness akademija je i nastala upravo zbog naše pionirske uloge u razvoju hrvatskog wellnessa. Kako sam svjedočila rastu broja wellness centara u turizmu Hrvatske, a ujedno i istraživala trendove, otkrila sam važnost i potrebu za kvalitetnom radnom snagom te djelatnost obrazovanja kao priliku za uspješno poduzetništvo. Mi smo od 2004. školovali preko 4.000 wellness djelatnika koji danas rade u hrvatskim i europskim turističkim destinacijama na pozicijama wellness terapeuta, masera, kozmetičara i wellness menadžera. Četvrtina njih odlučila se i za poduzetništvo i samozapošljavanje. Kako je platežna moć hrvatskog građanin niska i teško mu je odvajati za obrazovanje u privatnim školama – nadam se da će kroz sustav Vaučera HZZ-a biti još više polaznika, a time i kvalitetnih kadrova. Ovim putem, apelirala bih na poslodavce. Smatram da bi oni trebali odraditi još jednu ključnu ulogu u ovom procesu. Trebali bi više ulagati u obrazovanje svojih zaposlenika. Samo na taj način će dobiti kvalitetnog i stručnog radnika, a na temelju takve usluge moći će postići i bolju cijenu i osigurati bolja primanja zaposlenicima. Takav model spriječit će odlazak naših kadrova u Irsku, Njemačku. U našoj školi, kroz kvalitetne programe, omogućavamo relativno brz ulazak na tržište rada. Upravo na tom tržištu dešavaju se brze promjene i zato su potrebna stalna stručna usavršavanja.
PITANJE: Na koji način bi trebalo razvijati hrvatsku wellness ponudu?
- Hrvatski ponuđači wellnessa trebaju istraživati trendove i razvijati inovativne i konkurentne wellness i zdravstveno turističke ponude. Evo jednog primjera u kojem bi se pravcu moglo ići. Na portalu Book Retreats stoji da u svijetu postoji oko 300 milijuna praktičara meditacije i oko 20.000 retreata, a vrijednost svjetske industrije meditacije iznosi 84 milijarde američkih dolara. Dakle, imamo golemu ciljnu skupinu pojedinaca koji bi mogli bili zainteresirani da u wellness retreat hotelima borave i u Lijepoj našoj, lako dostupnoj destinaciji građanima Europe. Dobro je znati da takvi turisti i korisnici mindfulness programa prakticiraju dulje boravke i to izvan glavne turističke sezone. Resursi za takvu ponudu postoje, na nama je samo da dodatno stručno usavršimo kadrove za voditelje joge, meditacije, autogenog treninga…. Hrvatska mora što prije uvesti i sustav kvalitete u segment wellnessa i zdravstvenog turizma. Za uvođenje sustava kvalitete neophodna je inicijativa i podrška države i resornog ministarstva.
PITANJE: Da li je Opatija kao kolijevka zdravstvenog turizma dobro iskoristila wellness proizvod? Ima li mjesta za napredak?
- Opatija prednjači u raznovrsnosti wellness i zdravstveno turističke ponude. Međutim, i ovdje ima prostora za napredak, prvenstveno u smislu specijalizacije, odnosno određivanja nekog smjera unutar ove ponude. Osim što opatijski hotelski kapaciteti raspolažu odlično uređenim wellness centrima, imamo i našu specijalnu bolnicu Thalassotherapiju u kojoj se mogu dobiti brojne zdravstven-turističke i specijalizirane wellness usluge. Valja istaknuti kako se Opatija zasigurno posljednjih godina razvila u najjaču i najkonkurentniju destinaciju dentalnog turizma u regiji, pa u našem Učilištu Lovran već šest godina educiramo dentalne asistente, koji su neizostavan dio svakog tima dentalne medicine. Ima li mjesta za napredak? Dionici zdravstvenog i wellness turizma u Opatiji, među kojima su i škole kao rasadnici kadrova, trebaju udruženi težiti zajedničkim ciljevima. Trebaju zajedno raditi na istraživanju trendova, kreiranju konkurentnih wellness i zdravstveno turističkih ponuda destinacije, implementaciji wellness standarda te razvoju digitalnih platformi za prezentaciju, promociju i oglašavanje. Wellness turizam podrazumijeva i manju sezonalnost. Upravo zato trebamo svi zajedno raditi na različitim inicijativama i inovativnim wellness ponudama destinacije, koje će pomagati da Opatija i dalje prednjači kao destinacija wellness i zdravstvenog turizma ne samo u Hrvatskoj već i u ovom dijelu Europe.
Wellness nije prolazan trend, već životni stil – nešto što obogaćuje život pojedinca. Stres i njegove posljedice, poput anksioznosti, depresije, bolesti koštano mišićnog sustava i brojni drugi zdravstveni poremećaji danas, sve češće, opterećuju osobe različitih profila i uzrasta. Stres nije nešto što vežemo samo uz radno mjesto. Postoje razni čimbenici koji mu pridonose. Stres može uzrokovati previše rada, ali i ne-rad ili nezaposlenost. Može ga uzrokovati pandemija, ratovi, financijski slomovi, anksioznost na društvenim mrežama, problemi u vezi, obitelji, u školi i tako dalje, govori dr. med. Jelica Popić.