Biljke nisu jedine koje upijaju i metaboliziraju sunčevo svjetlo. Sisavci, dakle i ljudi, čine isto. No, odnos između izlaganja suncu i zdravlja nije jednostavan. S jedne strane sunce potiče stvaranje višestruko korisnog vitamina D, dok s druge uzrokuje rak kože osjetljivim pojedincima.
Iako se više govori o ovom potonjem, mnogi znanstvenici tvrde da zdravstvene blagodati umjerenog izlaganja suncu nadmašuju rizike.
Primjerice, prema istraživačima s Edinburškog sveučilišta, sunce pruža značajnu zaštitu od bolesti srca i krvožilnog sustava. U nedavnom su istraživanju otkrili da dušikov oksid, spoj koji pomaže protiv visokog tlaka, ulazi u krvne žile čim sunčevo svjetlo obasja kožu.
Tko se ne izlaže dnevnom svjetlu bit će i po danu žrtva viška melatonina – sanjiv, trom i bezvoljan. Stoga držite rolete podignutima da prirodno svjetlo prodre u vašu sobu čim svane
“Blagodati nižeg krvnog tlaka uključuju smanjen rizik od srčanog i moždanog udara, a te blagodati uvelike nadmašuju opasnost od raka kože”, komentirao je glavni autor istraživanja Richard Weller.
Jača kosti i – mozak
Izlaganje suncu najlakši je način opskrbe organizma vitaminom D, ako izuzmemo dodatke prehrani. Taj vitamin potiče apsorpciju kalcija, minerala bitnog za zdravlje kostiju. Dok preko kože upija sunčevu svjetlost, tijelo stvara i srodan vitamin D3, koji pridonosi gustoći kostiju. Tko ima više vitamina D3 u krvi otporniji je na sve vrste prijeloma, utvrdile su studije. Vitamin D ima širok spektar povoljnih učinaka na organizam. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Cambridgeu utvrdilo je da stariji od 65 godina s više vitamina D u krvi imaju razvijenije mentalne funkcije nego njihovi vršnjaci s manje tog vitamina. Postoje naznake da je nizak vitamin D u krvi faktor rizika za Alzheimerovu bolest i depresiju, no te pretpostavke zahtijevaju dodatna istraživanja.
Diže raspoloženje i razbuđuje
Kad smo kod depresije, sunce je odagnava na još jedan način. Dnevna svjetlost putem očnog živca naređuje mozgu da luči više serotonina, neurotransmitera koji donosi osjećaj spokoja i zaštićenosti. Razumije se da ne smijete zuriti u sunce – dovoljno je da budete na otvorenom između 10 i 17 sati, makar bilo oblačno! Dok prirodna svjetlost uvećava duševno blagostanje, njen manjak uzrokuje depresiju. Toga su bolno svjesni stanovnici područja sjeverno od 45 stupnjeva geografske širine, gdje dan u prosincu traje osam ili manje sati. U opasnosti su i oni koji veći dio dana, u bilo koje godišnje doba, provode u zatvorenom. Umjesto serotonina, njihovi mozgovi “plivaju” u hormonu sna melatoninu.
Stop dnevnoj tromosti
Izlaganje suncu regulira hormonalnu aktivnost, čime normalizira ritam budnosti i pospanosti te poboljšava kvalitetu sna. Kad dnevna svjetlost uđe u oči, putem očnog živca nalaže žlijezdi epifizi da prestane lučiti melatonin, signalizirajući da je svanulo i da je vrijeme za buđenje i akciju. Tko se ne izlaže dnevnom svjetlu bit će i po danu žrtva viška melatonina – sanjiv, trom i bezvoljan. Stoga držite rolete podignutima da prirodno svjetlo prodre u vašu sobu čim svane. Obrnuto, kad želite usnuti ugasite sva svjetla i omogućite epifizi da preplavi mozak melatoninom i uvede vas u čvrst san.
Štiti od raznih oblika raka
Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta otkrili su da manjak vitamina D podiže rizik od raznih oblika raka, osobito kada je u pitanju rak dojke i rak debelog crijeva. S druge strane, sunčanje u sprezi s prehranom od integralnih namirnica poboljšava izglede za izlječenje. Kasnija su istraživanja pokazala da povećanje količine vitamina D u krvi smanjuje rizik od svih oblika raka.
Sunce donosi brojne blagodati, no ipak je vodeći uzrok raka kože. Za opskrbu vitaminom D, zdravoj odrasloj osobi dovoljno je četvrt sata dnevnog izlaganja ruku i lica suncu bez zaštite. Nakon toga nanesite kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom od najmanje 15 do 30 ovisno o tipu vaše kože i vremenu koje planirate provesti na otvorenom.
(Izvor: https://www.adiva.hr/)
Share this Post