Šumska kupka ili Forest bathing (engl.) najbolje se može opisati kao uranjanje u atmosferu šume. Još jednostavnije rečeno, može se svesti na čin laganog hodanja u prirodnom okruženju uz mentalno stanje bivanja u sadašnjem trenutku. Šumsko kupanje često se koristi kao preventivna medicinska praksa za smanjenje razine stresa u tijelu i umu kako bi se poboljšalo naše cjelokupno zdravlje.
Povijesno i kulturno podrijetlo šumske kupke
Shinrin-yoku izvorni je japanski izraz za šumsku kupku. Izraz je skovala Japanska agencija za šumarstvo 1982. godine kao način privlačenja ljudi u brojne šume Japana. Međutim, otkako se izraz pojavio, brojni istraživači iz područja mentalnog zdravlja preuzeli su na sebe istraživanje fizioloških i psiholoških učinaka šumskih kupki. Godine 2004. u Japanu je osnovano Udruženje terapeutskih učinaka šuma s namjerom daljnjeg proučavanja utjecaja kupanja u šumi i povezanosti s prirodom na mentalno zdravlje. Odatle su se slične grupe i studije počele pojavljivati diljem svijeta. Kako je istraživanje raslo, praksa je konačno stigla do SAD-a u kasnim 2000-ima, počevši kao popularni pokret u Kaliforniji .
Filozofsko-teorijske osnove
Velika motivacija za istraživače mentalnog zdravlja da istraže učinke šumske kupke bio je uočeni porast bolesti povezanih sa stresom s fiziološkim i psihološkim simptomima. Postoji hipoteza da je porast bolesti povezanih sa stresom u korelaciji s porastom urbanizacije i broja ljudi koji žive u gradskim, odnosno sintetičkim sredinama .
Smatra se da je šumska kupka učinkovito u opuštanju ljudskog uma i tijela jer čovjeka ponovno povezuje sa svijetom prirode. Prije industrijalizacije i urbanizacije, čovječanstvo je većinu svog vremena provodilo živeći na otvorenom ili u najmanju ruku slijedeći cikluse prirode. Teoretizira se da su se tijekom povijesti evolucije ljudska tijela prilagodila ovim prirodnim ciklusima i da smo razvili urođenu povezanost s prirodom poput drugih stvorenja u životinjskom carstvu. Fizičkim uranjanjem u prirodno okruženje uspostavlja se veza, a naša tijela i um doživljavaju opuštanje. Nadalje, kupanjem u šumi i smanjenjem stresa omogućujemo procvat našeg imunološkog sustava. Veće stope opuštanja pomažu nam u obrani od fizičkih i mentalnih bolesti i umora.
Zdravstvenih koristi šumske kupke - istraživanja
Za istraživanja primjene šumskog kupanja odabrana je ciljna populacija: pojedinci koji žive u urbanim sredinama. Pronađena su dva istraživačka članka koji primjenjuju intervenciju šumske kupke na urbane stanovnike: "Fiziološki učinci Shinrin-yokua" od Parka i kolega istraživača i "Trajni učinci programa šumske terapije na krvni tlak uredskih radnika" od Songa, Ikei i Miyazaki.
Istraživanja su pokazala da upijanje šumskog okoliša pomaže smanjenju krvnog tlaka, razine kortizola, smanjenju pulsa i smanjenju osjećaja umora. Zanimljivo je da je zabilježeno povećanje osjećaja snage u šumskom okruženju
Provedena su istraživanja o koristi šumske kupke protiv sindroma sagorijevanja na poslu te je zaključeno da ova metoda brige o sebi može korisna za upravljanje intenzivnim emocijama i stresom.
Kako se provodi šumska kupka ?
Za provođenje šumske kupke nije potrebna formalna obuka. Sve što je potrebno je pristupačan vanjski prostor i namjera da budete prisutni i fokusirani na iskustvo. Šumsko kupanje je intuitivna praksa koja se može potaknuti bilo kojim prirodnim podražajem i ne zahtijeva vodiča (Miyazaki, 2018., str. 23).
Šumska kupka dokazana je metoda smanjenja stresa i lako se može uključiti u svačiju rutinu samonjege. Samo zapamtite - kupanje u šumi nije uključeno u doslovno kupanje.
Izvori:
- Butler, L. D., Carello, J., & Maguin, E. (2017). Trauma, stress, and self-care in clinical training: Predictors of burnout, decline in health status, secondary traumatic stress symptoms, and compassion satisfaction. Psychological Trauma: Theory, Research, Practice, and Policy, 9(4), 416.
- Kim, M. (2021, October 26). 'Forest bathing' is latest fitness trend to hit U.S. - 'where yoga was 30 years ago'. The Washington Post. Retrieved March 15, 2022, from https://www.washingtonpost.com/news/to-your-health/wp/2016/05/17/forest-bathing-islatest-fitness-trend-to-hit-u-s-where-yoga-was-30-years-ago/
- Miyazaki, Y. (2018). Shinrin Yoku: The Japanese art of Forest Bathing. books.google. Storey Publishing, LLC. Retrieved from https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=115xDwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=history+of+shinrin+yoku&ots=nl1gTaowqN&sig=N3VDlRu4ccG1pzVeaKrm0IqniLg#v=onepage&q=history%20of%20shinrin%20yoku&f=false.
- Park, B.J., Tsunetsugu, Y., Kasetani, T. et al. The physiological effects of Shinrin-yoku (taking in the forest atmosphere or forest bathing): evidence from field experiments in 24 forests across Japan. Environ Health Prev Med 15, 18 (2010). https://doi.org/10.1007/s12199-009-0086-9
- Runfola, J.F., Levine, E., & Sherman, P. (2006). Helping patients make decisions about complementary and alternative treatments. Journal of Psychosocial Oncology, 24(1), 81-106.
- Song, C., Ikei, H., & Miyazaki, Y. (2017). Sustained effects of a forest therapy program on the blood pressure of office workers. Urban Forestry & Urban Greening, 27, 246-252. https://doi.org/10.1016/j.ufug.2017.08.015
- Workers, N. A. (2022). NASW Code of Ethics (Guide to the Everyday Professional Conduct of Social Workers). Washington, DC: NASW.