zrela dob koza

Suha koža u zreloj životnoj dobi

Suha koža (kseroza) je često stanje kože u starijoj životnoj dobi. Međutim, takvo stanje kože nije rezultat fiziološkog procesa starenja. Brojni čimbenici uzrokuju suhu kožu u starijih osoba; primjerice, intrinzične promjene keratinizacije i sadržaja međustaničnih lipida rožnatog sloja, primjena određenih skupina lijekova (primjerice diuretici), različite bolesti (primjerice šećerna bolest), boravak u neprimjereno toplom ili hladnom prostoru.

Suha koža često je povezana sa svrbeži uslijed čega je moguće očekivati mehaničko oštećenje barijere i povećani rizik od infekcije kože. Osobe sa suhom kožom potrebno je savjetovati

  • da povećaju relativnu vlažnost u prostorijama u kojima borave,
  • prilagode temperaturu vode pri čišćenju kože (umjereno topla voda umjesto vruće vode),
  • koriste kozmetičke proizvode namijenjene čišćenju suhe kože te emolijentne kozmetičke proizvode za njegu suhe kože.

Također je potrebno obratiti pozornost na sastav kozmetičkih proizvoda, a koji ne bi trebali
sadržavati sirovine s poznatim senzibilizirajućim učinkom (primjerice, lanolin, parabeni)

UPRAVLJANJE SIMPTOMIMA SUHE KOŽE
Općenito je prihvaćeno da je upravljanje simptomima suhe kože usmjereno na obnovu oštećene barijere rožnatog sloja i održavanje sadržaja vlage u rožnatom sloju.

PRILAGODBA OKOLIŠNIH UVJETA
Relativna vlažnost unutarnjeg prostora u kojem se boravi može biti povezana s težinom kliničke slike suhe kože. Iako je poznato da se voda gubi iz rožnatog sloja pri relativnoj vlažnosti manjoj od 10%, odnosno da se rožnati sloj obogaćuje vlagom pri relativnoj vlažnosti  većoj od 70%, nije moguće savjetovati pacijente da borave u prostoru relativne vlažnosti veće od 70% s ciljem olakšanja simptoma suhe kože. Ipak, relativna vlažnost prostora u kojem se boravi bi trebala biti u rasponu od 45% do 60%
Pacijenti često prijavljuju simptome suhe kože tijekom zimskih mjeseci zbog gubitka vlage pri vjetrovitom vremenu ili boravkom u grijanim prostorijama. Pacijente je potrebno  savjetovati da temperatura u prostorijama u kojima se boravi ne bi trebala biti previsoka, a da se istodobno ne naruši udobnost i sigurnost boravka tijekom zimskih mjeseci. Jednako tako je potrebno prilagoditi klimatizacijske uređaje tijekom ljetnih mjeseci.

ČIŠĆENJE KOŽE
Čišćenje kože postupkom kupanja često je prisutno u starijoj populaciji pacijenata. Učestalo kupanje u vrućoj vodi u kombinaciji s korištenjem sapuna značajno povećava iritaciju kože i oštećenje barijere rožnatog sloja.

Vrijeme kupanja ili tuširanja u toploj vodi potrebno je ograničiti na period ne dulji od 10 minuta.

Dulje kupanje je potrebno ograničiti na učestalost od jedan puta do najviše dva puta tjedno. Korištenje vruće vode pri čišćenju kože je potrebno  u svakom slučaju izbjegavati. Pri čišćenju kože potrebno je koristiti kozmetičke proizvode sa sintetskim površinski aktivnim tvarima (“sindeti”) jer značajno manje uklanjaju lipide kože u odnosu na klasične sapune.

 

Share this Post