Nervus Vagus ili lutajući živac je deseti moždani živac, često ga nazivaju “Živac suosjećanja”, jer kada je aktivan, pomaže u stvaranju “topline” koje osjećamo u prsima kada dobijemo zagrljaj ili nas nešto pokrene.
Riječ je o najduljem moždanom živcu u našem tijelu, koji se od dna mozga preko vrata proteže do srca i pluća u probavni sustav, jetru, slezenu i gušteraču. Vagus živac služi kao dvosmjerni komunikacijski put između mozga i crijeva, poznato i kao „os mozak-crijeva“ te kontrolira nesvjesne funkcije poput disanja, probave i kucanja srca. Ovaj živac je glavni pokretač parasimpatičkog („odmori se i probavi“) živčanog sustava te kontrolira sposobnost opuštanja i oporavka od stresa
Neurolog Stephen W. Sveučilište u Illinoisu, Chicago, davno je tvrdio da lijeni živac služi i mnogim drugim funkcijama:
- lijeni živac stimulira određene mišiće u usnoj šupljini, omogućavajući govor
- usko je povezan s mrežama prijemnika za oksitocin, neurotransmitera koji je uključen u povjerenje i majčinsku vezu
Aktiviranjem lutajućeg živca pomažemo zdravlju, dugovječnosti i možemo usporiti starenje. Kako starimo, imunološki sustav proizvodi više upalnih molekula, a živčani sustav aktivira odgovor na stres, čime potiče raspad i starenje sustava. Primjerice, Kevin Tracey, direktor Feinstein instituta za medicinska istraživanja, otkrio je kako mozak kontrolira imunološki sustav putem izravne živčane veze tj. putem nervus vagusa.
Uzbudljiva nova istraživanja su također povezala lutajući živac s poboljšanjem neurogeneze, povećanjem proizvodnje neurotrofičnog faktora koji sudjeluje u popravci i regeneraciji moždanog tkiva.
Stres i lutajući živac
Razinu hormona stresa vašeg tijela regulira autonomni živčani sustav (AŽS). AŽS ima dvije komponente koje međusobno balansiraju, simpatički živčani sustav i parasimpatički živčani sustav(PŽS).
Simpatikus pojačava aktivnost nervnog sistema. Pomaže nam upravljati onim što doživljavamo kao hitne slučajeve i zadužen je za odgovor borbe za bijeg.
Parasimpatikus usporava aktivnost živčanog sustava i pomaže nam da ostanemo smireni. Potiče opuštanje, odmor, san i pospanost usporavajući naš rad srca, što usporava brzinu našeg disanja, steže zjenice oka, povećava proizvodnju sline u ustima, i tako dalje.
Lutajući živac kontrolira parasimpatički živčani sustav, koji kontrolira vaš opuštajući odgovor uz pomoć neurotransmitera pod nazivom – acetilkolin. Acetilkolin je odgovoran za učenje i pamćenje. Također djeluje umirujuće i opuštajuće, koristi ga lijeni živac za slanje poruka mira i opuštanja cijelom tijelu. Novo istraživanje je utvrdilo da acetilkolin djeluje kao važna kočnica za upalu u tijelu. Drugim riječima, stimulacijom lijenog živca šaljete acetilkolin po cijelom tijelu, ne samo da vas opušta, već i gasi požar upale povezane s negativnim utjecajima stresa.
Aktivacija lijenog živaca
- smanjiti će upalu
- pomoći će regeneraciji vaših organa i stanica aktiviranjem matičnih stanica
- smanjiti broj otkucaja srca
- povećat će debljinu kore vašeg mozga (koji se obično smanjuje s godinama).
- ojačat će imunološku funkciju
- modulirat će vaš živčani sustav
- smanjit će depresiju i stres
- pobiljšat će vam kvalitetu života
- vagus je prirodni sedativ.
SAVJETI za aktiviranje lutajućeg živca – n.vagusa
Uživanje u visokom vagalnom tonusu, to jest da naš vagalni živac radi ispravno, učiniće da imamo dobro fizičko i mentalno zdravlje. To možemo postići tako što ćemo u praksi provesti sljedeće savjete:
- Vježbama opuštanja
- Smijanjem
- Pjevanjem
- Slušanjem glazbe na 432 Hz
- Tuširanje hladnom vodom trideset sekundi. Ovo pomaže ublažiti efekt borbe koji stvara stres.
- Grgljanje vode, čaja
- Spavanjem u bočnom položaju – tako ćeš otvoriti dišne puteve
- Sunčanjem
- Eliminirajte kiselu hranu. Odlučite se za voće, povrće i alkalne namirnice.
IZVOR : Carmen Patricia Parigiani
Share this Post