Mnogi o sebi vole reći i misliti kako su izuzetno pozitivne osobe. I sasvim je u redu i lijepo o sebi imati pozitivno mišljenje, no kako bi bili svjesni kako zaista funkcioniramo bitno je uzeti u obzir i obratiti pozornost na način na koji razmišljamo te koje riječi i fraze pritom koristimo. Ako na isti način promatramo i slušamo druge, možemo jako puno saznati o njima samo obraćajući pažnju na način njihovog izričaja. Evo kako to u praksi funkcionira…
ŠTO „MISLI“ MOJE NESVJESNO
Ako imate želju pobliže upoznati sebe i svoje nesvjesno te koje „ono“ uistinu stavove, vjerovanja i vrijednosti ima dovoljno je obratiti pozornost na ono što govorimo sami sebi i drugima. Naime svaka riječ ima svoje semantičko značenje kao i svoju vibraciju. Razlog iz kojeg je napomenuto da su to stavovi, vjerovanja i vrijednosti našeg nesvjesnog jest zato što je ono često u kontradikciji i neslaganju s onime što ćemo na svjesnoj razini reći da mislimo ili vjerujemo.
Primjerice osoba će za sebe reći da o sebi vjeruje i osjeća da izuzetno vrijedi, ali da nažalost ima situaciju na poslu gdje je drugi ne poštuju, ili ju partner ne tretira kako bi htjela ili se ne zna izboriti za sebe. Pritom neće dovesti u pitanje da na nesvjesnoj razini ima osjećaj nevrijednosti jer svjesno to ne misli, te isto tako situacije koje joj se događaju neće povezivati s time. Osim terapija, coachinga i sličnih metoda koje osobu mogu dovesti do uvida u svoje unutarnje stanje i stvarnih vjerovanja i načina funkcioniranja koje osoba ima, instant pokazatelj su riječi i način na koji osoba komunicira.
IŠČITATI PRAVU PORUKU
Neke fraze ili izjave u komunikaciji mogu zvučati jako poželjno, dobronamjerno pa čak i impresivno no i ispod takvih izjava bitno je pogledati i shvatiti što leži u podlozi. Upoznajete osobu ili potencijalnog poslodavca koji vam govori „Meni je posao moj život. Volim to što radim i u našoj firmi mi smo svi kao jedna velika obitelj.“
Ovakva izjava većini bi zvučala jako primamljivo, gotovo kao savršen poslodavac. No onda kada poznajemo nesvjesne procese iz nje ćemo iščitati pravu poruku koju ona nosi. Osobi kojoj je jedan segment života „cijeli njegov život“, zasigurno zapostavlja ostale aspekte života i samim time nema balansa u životu. U ovom slučaju zasigurno je zapostavljena obitelj, ljubavni odnos (ukoliko ga uopće ima), zdravlje, prijateljski odnosi i/ili bilo koji drugi. Ako je riječ o poslodavcu vrlo vjerojatno će isto očekivati i od vas. Očekivat će stalnu dostupnost i van radnog vremena, a pitanje je hoće li uopće poštovati i samo radno vrijeme. Isto vrijedi i za izjavu poput „Meni su moja djeca sve.“ Zvuči jako plemenito, no pitanje je dali je za samu djecu poželjno da je roditelj toliko emotivno navezan na njih, hoće li iz te navezanosti donositi odluke i imati ponašanja koja su konstruktivna za njegovo dijete ili neće.
NEPOŽELJNI IZRAZI
Osim razmišljanja tu su i fraze ili izrazi koji osoba češće ili rjeđe koristi u govoru a koji također pobliže ukazuju na način na koji osoba nesvjesno sagledava stvari ili kako funkcionira. Izrazi prenošenja odgovornosti na druge odnosno optuživanja te posebno korištenje riječi „uvijek“ , „nikad“ i „očekivao/la sam“ u kontekstima poput „Oni to nikad ne naprave kako treba“, „Očekivao sam da će se više potruditi.“ ukazuju na to da osoba nije u sadašnjem trenutku, da ima potrebu osjećati sebe kao žrtvu i prebacivati odgovornost za svoje emocionalno stanje na drugoga te se općenito loše nosi s odgovornošću.
Nezadovoljstvo, neraspoloženost, zamjeranje i okrivljavanje dio su programa funkcioniranja te osobe. Bitno je shvatiti da to ne govori o tome dali je ta osoba dobra ili loša već isključivo o načinu na koji osoba funkcionira.
Izraz poput „Ovo nije fer.“ ukazuje na to da osoba mnogo stvari u životu ili sam život doživljava kao ne fer. Zatim izraz „Nadam se….(da ću to stići napraviti)“ ukazuje na to da osoba osjeća i vjeruje da je vrlo mala šansa da realizira navedeno.
Dobronamjerni savjeti roditelja, prijatelja pa čak i nekih manje kompetentnih terapeuta koji započinju s negativnom izjavom poput „Ti si…autodestruktivan/ usporen/ disfunkcionalan i zato bi trebao/la…“ i sl. ukazuju da ne mogu u svojoj svijesti razdvojiti osobu kojoj se obraćaju od njezinog funkcioniranja kao ni sebe od svojeg funkcioniranja, te bi vam takvim savjetima mogli više naštetiti nego pomoći uz svu njihovu dobru namjeru.
KOREKCIJA I POŽELJNI IZRAZI
Važno je i znati da kada se osobi ukaže na način na koji je nešto rekla, najčešća reakcija je negiranje rečenog ili pravdanje koje ide u smjeru „Nisam to baš tako mislio/la, samo sam tako rekao/la.“ I također je bitno razumjeti da na svjesnoj razini vrlo vjerojatno i nije. No podsvijest nam kroz naš izričaj priča svoju priču, a na vama je dali ju želite čuti i prepoznati ili ne. Onda kada ju prepoznate u svoje ruke uzimate moć i snagu da ju svjesno korigirate i zamijenite ju onim izrazima koji će stvarati pozitivne efekte u vašem i tuđim životima.
Tim putem evo nekoliko poželjnih izraza za kraj…
„Vjerujem da ću to uspjeti.“
„Vjerujem da ti to možeš.“
„Prihvaćam te i volim te baš takvog kakav jesi.“
„Iskustva su tu da iz njih učim i napredujem..“
„Ja nisam moje mane i vrijedim samim time što postojim.“
„Ja odlučujem o svom životu.“
Autor: Helena Vretenar, mag. oec.
Diplomirani magistar ekonomije i wellness menadžer. Savjetnik u turizmu i privatni iznajmljivač apartmana, koja se uz ljubav prema poduzetništvu, turizmu i wellnessu dodatno dugogodišnje educira u području razvoja ljudskih potencijala i osobnom razvoju.
Share this Post