Pušenje kanabisa je dugo bilo povezano s lošim kratkotrajnim pamćenjem, no jedna studija sada sugerira da ipak sve ovisi o vrsti marihuane. U testu vještina kratkotrajnog pamćenja, samo korisnici “skank” tipa marihuane su imali narušeno sjećanje, dok su ljudi koji puše hašiš ili biljnu mješavinu kanabisa jednako dobro obavljali zadatke bez obzira jesu li pod utjecajem kanabisa ili ne.
Rezultati pokazuju da više izdašan određeni sastojak u nekim vrstama marihuane može pomoći da se smanji gubitak pamćenja od kojeg pate neki korisnici.
Ugledni znanstveni žurnal Nature prenosi da je ključna razlika između tipova kanabisa omjer dvaju kemikalija koje se nalaze u svim sojevima. Tetrahidrokanabinol (THC) je primarni aktivni sastojak, te je odgovoran za opojne učinke koji uzrokuju euforiju i vrtoglavicu, ali i tjeskobu i paranoju. Drugi sastojak, kanabidiol, ima više umirujuće djelovanje, a slikovna istraživanja mozga su pokazala da on može blokirati psihotične učinke THC-a. Skank sojevi marihuane sadrže veći udio THC-a nego kanabidiola u odnosu na hašiš ili biljne vrste.
Valerie Curran, psihofarmakolog sa Sveučilišnog koledža u Londonu, koja je provela noviju studiju, kaže da bi uobičajeni korisnici trebali biti ohrabreni da koriste sojeve s višim razinama kanabidiola, umjesto skanka. Ona također tvrdi da bi istraživanje o kanabidiolu moglo pružiti uvid u mehaniku formiranja pamćenja, te da to može imati terapeutske koristi za poremećaje koji uključuju memorijske deficite. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu “British Journal of Psychiatry”.
Konzumacija kanabisa je porasla u posljednjih nekoliko godina – gotovo jednak broj je onih od 16 do 24 godine koji su je probali, kao i onih koji nisu, a prema izvješću statistike iz 2008. o zlouporabi droga od strane Nacionalne zdravstvene službe te je izražena zabrinutost da je povećana razina THC-a u sorti “Skank”, zahvaljujući agresivnom oplemenjivanju tijekom proteklog desetljeća, odgovorna za uspon u broju mladih korisnika koji iskazuju blaga do teška kognitivna oštećenja.
Gotovo jednak broj je onih od 16 do 24 godine koji su je probali, kao i onih koji nisu
Međutim, veze s mogućom većom učestalošću i ranijom pojavom psihotičnih stanja poput shizofrenije je i dalje sporno, kao i povezanost s dugoročnim psihičkih problemima. Istraživači pretpostavljaju da učinci kanabisa na mentalno zdravlje mogu biti rezultat povećanog omjera THC u odnosu na kanabidiol u marihuani, jer razina kanabidiola nije rasla zajedno s rastućim THC koncentracijama.
Da bi testirali tu hipotezu, Curran i njezini kolege su bili u domovima 134 volontera, gdje su ispitanici konzumirali marihuanu iz vlastitih zaliha prije nego li su izvršavali psihološke testova dizajnirane za mjerenje anksioznosti, memorije i druge čimbenike, kao što je verbalna fluentnost kada su ispitanici bez utjecaja kanabisa i kada su pod utjecajem. Istraživači su potom uzeli dio zalihe za laboratorijsko testiranje količine THC-a i kanabidiola.
Ispitanici su bili podijeljeni u grupe visokog (uzorci koji sadrže više od 0,75% kanabidiola) i niskog (manje od 0,14%) postotka kanabidiola, a podaci su filtrirani, tako da su THC razine bile konstantne. Analiza je pokazala da su ispitanici koji su pušili kanabis s niskom razinom kanabidiola bili znatno lošiji u prisjećanju zadanog teksta nego što su bili kada nisu bili pod utjecajem. Oni koji su pušili kanabis s visokim postotkom kanabidiola nisu pokazali takvu manu.
Rezultati upućuju na to da kanabidiol može ublažiti smetnje koje uzrokuje THC u vezi s formiranjem pamćenja. Ovo je prva takva studija provedena na ljudima koja pokazuje takve učinke. Jedna prethodna studija, pod vodstvom Aarona Ilana, kognitivnog neuroznanstvenika s Instituta za proučavanje mozga u San Franciscu, nije uspjela naći varijacije u kognitivnim efektima s različitim koncentracijama kanabidiola.
Ilan pripisuje pozitivan nalaz ove nove studije snažnijoj metodologiji kod analize ispitanikovih preferencija. U SAD-u, vladina politika diktira da se može ispitivati samo marihuana dobivena od strane Nacionalnog instituta za zlouporabu droga, a poznata je po tome što ima nisku razinu THC-a i loše je kvalitete, navodi Ilan.
Lester Grinspoon, profesor emeritus psihijatrije s Medicinske škole Harvard u Bostonu, koji je proučavao učinke kanabisa na bolesnicima od 1967., kaže da je ova studija iznimno važna. On navodi: “Kanabis s visokim razinama kanabidiola će biti primamljiviji izbor za tretmane protiv boli, anksioznosti i grčeva, jer oni mogu biti konzumirani bez izazivanja neugodne euforije”.
BBC izvještava da su neki već iskoristili ova saznanja i započeli su posao uzgoja medicinske marihuane koja će imati visoke doze kanabidiola (CBD). Tvrtka Tikum Olam se nalazi negdje na sjeveru Izraela, i iako je kanabis zabranjen kao droga u ovoj zemlji, ova kompanija ima dozvolu za rad pod državnom licencom te uspješno uzgaja posebnu dizajniranu sortu koja ne izaziva euforiju i opijenost, već samo ljekovite učinke.
Ruth Gallily, profesor imunologije na Hebrejskom sveučilištu, koja istražuje kanabidiole već 15 godina izjavljuje: ”Kanabidioli se ne vežu za mozak, ili moždane stanice, dakle nakon uzimanja nemate nikakve nuspojave koje ne želite, što znači da nećete biti “oduzeti”, niti zbunjeni. Možete voziti, možete raditi, možete obavljati svakodnevne stvari. Vrlo je netoksičan.”
Istraživači ističu da je ovakva marihuana posebno dobra za ljude koji moraju raditi, za starije osobe i za djecu, jer oni teže podnose uobičajene opojne učinke marihuane. Odrasli dobivaju cigarete od marihuane, a postoje i kolači, čokolade i keksi s kanabisom.
Medicinska marihuana se koristi u Izraelu od 1990. godine, više od 10.000 Izraelaca koristi je za liječenje niza bolesti poput raka, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze ili tourette sindroma.
Ova prethodno iznesena studija je iznimno važna jer bi mogla otvoriti vrata širokoj i legalnoj upotrebi marihuane. Na primjer, jednog dana bi se kanabis kao lijek mogao naći i na policama ljekarni ili bi se mogao prepisivati kao lijek od strane liječnika, jer je evidentno da postoje sojevi marihuane koji djeluju ljekovito, a bez popratnih opojnih efekata.
(Piše: Irena Dujmušić)
(Izvor: Os Uma)
Share this Post