Riba čini važan dio uravnotežene prehrane svih populacijskih skupina jer predstavlja glavni prehrambeni izvor omega – 3 masnih kiselina i nutrijenata poput vitamina D i selena. Riba je, također, bogata proteinima visoke biološke vrijednosti, odnosno sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne organizmu kako bi normalno funkcionirao.
Zanimljivo, bjelančevine ribe lakše su probavljive i bolje iskoristive od bjelančevina mesa i mlijeka. Naime, zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina koja su uglavnom kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu.
Meso ribe sadrži vitamine B3, B6, B12, A te željezo, cink, kalij i fosfor, te je najbolji prirodni izvor minerala joda koji je neophodan u sintezi hormona štitnjače. Sitna plava riba koja se prži i jede s kostima ima dodatni nutricionistički adut, a to je posebno visok udio kalcija.
Budući da ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama, a istraživanja provedena na životinjama višestruko su pokazala da blago sniženje kalorijskog unosa može produžiti životni vijek. Nadalje, kvaliteta dragocjenih proteina i masti u ribi je posebno prikladna za prehranu u „zlatnoj životnoj dobi“. Pribrojimo li tome česte tekuće pratitelje ribljih obroka – maslinovo ulje i vino – govorimo o sinergijskim učincima na zdravlje i dugovječnost koji se ogledaju u hvaljenom modelu mediteranske prehrane.
Prehrana ribom je dobar ulog u dugovječnost
Stručnjaci poručuju kako postoji sve više dokaza da je prehrana bogata ribom dobra za zdravlje, te da bi ju trebalo više oglašavati i promovirati. Također, roditeljima savjetuju da djecu s ovom namirnicom upoznaju ranije, već oko druge godine života.
U istraživanju u kojemu je sudjelovalo 541 dijete, zaključeno je da su djeca koja jedu ribu jednom tjedno na testu inteligencije postigla više bodova od one koja su rekla da rijetko ili nikad ne konzumiraju ribu. Pored toga, povećana konzumacija ribe bila je povezana s manjim poremećajima sna.
Share this Post