Prehlada ili alergija?

Prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., specijalist interne medicine, pulmolog i alergolog 

Kako razlikovati prehladu od alergijskog rinitisa? Ovo pitanje često postavljaju osobe s neugodnim rinitičnim smetnjama, a u sličnoj se nedoumici nerijetko nađu i njihovi liječnici. Navedena dilema osobito je česta krajem zime i u ranim proljetnim mjesecima kada su još uvijek česte “zimske” prehlade te kada se, s buđenjem prirode, u zraku pojavi prva značajnija koncentracija polena.

Alergijske tegobe uzrokuju okolišni alergeni, a valja razlikovati cjelogodišnje i sezonske alergene.

Alergijsku reakciju o kojoj u spomenutim situacijama govorimo generalno nazivamo alergijska hunjavica. Ovo stanje karakteriziraju tipični i prepoznatljivi simptomi: učestalo kihanje, svrbež i curenje nosa, katkada i neugodan svrbež nepca i zvukovoda. Ako se uz ove simptome javi suzenje, svrbež i žarenja spojnice oka tada govorimo o alergijskom rinokonjunktivitisu.

Opisane alergijske tegobe uzrokuju okolišni alergeni. Radi lakšeg razumijevanja prirode alergijskih tegoba korisno je razlikovati cjelogodišnje i sezonske alergene. S cjelogodišnjim alergenima možemo doći u kontakt (kao što i samo ime kaže) tijekom čitave godine. To su obično alergeni grinja kućne prašine, krznatih kućnih ljubimaca, rjeđe alergeni plijesni i žohara. S obzirom na dugotrajnost i intenzitet ovog oblika alergije, cjelogodišnja alergijska hunjavica rjeđe predstavlja poteškoću u razlikovanju od prehlade.

Ova dilema obično nastaje kod sezonske alergijske hunjavice koju uzrokuju alergeni polena.U klimatskim uvjetima naše zemlje pojavljuju se obično tri polenske klase: poleni stabala, trava i korova. Stabla cvjetaju u rano proljeće, obično od veljače do kraja travnja. Nakon toga cvjetaju trave, a koncem ljeta i u jesen cvjetaju korovi. Sezone cvjetanja javljaju se prilično ujednačeno iako početak i trajanje cvjetanja može biti modificirano klimatskim čimbenicima. U slučaju blage zime inicijalno cvjetanje stabala, najčešće su to lijeska i joha, može početi tjedan ili dva ranije nego obično. Jednako tako, ranije jesensko zahladnjenje i kiša mogu skratiti sezonu cvjetanja korova.

Valja istaknuti značajne razlike u vrsti alergena, početku i trajanju sezone cvjetanja u različitim dijelovima naše zemlje radi čega je potrebno poznavati vrijeme i obilježja cvjetanja (tzv. polenski kalendar) u određenom geografskom području. Osoba može biti osjetljiva na polene samo jedne polenske klase, no nerijetko i na dvije ili čak sve tri kada je trajanje simptoma dugotrajno. Za razliku od cjelogodišnje alergije, simptomi sezonske alergije ne javljaju se zimi.

Postavljanje dijagnoze kad su prisutni samo pojedinačni simptomi je puno teže nego kad je prisutna ukupna klinička prezentacija.

Dijagnostičke poteškoće u razlikovanju alergije i prehlade često su uzrokovane vrlo različitim stupnjem težine alergijskih tegoba. Simptomi mogu varirati od vrlo blagih do izrazito intenzivnih koji mogu značajno otežati uobičajene dnevne aktivnosti i bitno umanjiti kakvoću života. Treba istaknuti da je često prisutan samo neki od spomenutih simptoma, obično kihanje i curenje nosa. Tada je dijagnoza teža nego li u slučaju kada je prisutna ukupna klinička prezentacija.

Potrebno je upozoriti na neke razlike u prezentaciji tegoba u osoba alergičnih na alergene različitih polenskih klasa. Cvjetanje stabla počinje naglo, u nekoliko dana u zraku se pojavljuje veliki broj polenskih zrnaca što uzrokuje naglu pojavu intenzivnih simptoma, osobito u suhe i vjetrovite dane. Na sreću, sezona cvjetanja stabala je obično kratka pa – ako osoba nije alergična na više alergena – prolazi nakon 3-5 tjedna. U ovih bolesnika česta je senzibilizacija na alergen polena samo jednog stabla (lijeska, joha, breza).

U slučaju preosjetljivosti na polene trava, alergija je obično križna, na polene više vrsta trava. Cvjetanje trava počinje postepeno, koncentracija polena u zraku je niža, no sezona traje značajno duže. Radi toga su simptomi obično blaži no u alergije na polene stabala, ali dugotrajniji, često su prisutni 6-8 tjedana, pa i duže.

Na alergiju upućuje višegodišnja sezonska pravilnost u nastanku tegoba te najčešće uočljiva veze simptoma i okolišnih čimbenika.

U alergijskoj hunjavici sekret koji se stvara u nosu obično je bistar, vodenast, a katkada i vrlo obilan. Nadalje, karakterističan je intenzivan svrbež nosa radi kojeg bolesnici, obično djeca, često trljaju vrh nosa. Kihanje je intenzivno, često u salvama. Oči su upaljene uz obilno suzenje, svrbež i pečenje (“pijesak u očima”). Za razliku od prehlade tegobe su dugotrajne iako često varijabilnog karaktera, ovisno o aktualnim klimatskim prilikama. U vlažnim i kišnim danima koncentracija polena u zraku je manja te su tegobe blaže.

Generalno govoreći, na alergiju upućuje višegodišnja sezonska pravilnost u nastanku tegoba te najčešće uočljiva veze simptoma i okolišnih čimbenika. U dijagnozi polenske alergije može pomoći podatak o svrbežu te pečenju usnica i nepca prilikom konzumiranja nekih prehrambenih namirnica, obično voća. Relativno su česte navedene tegobe pri konzumiranja jabuka (eventualno kivija, dinje ili lubenice) u osoba osjetljivih na polen breze, ili pak lješnjaka u osoba alergičnih na lijesku. Podatak o sezonskoj pravilnosti nastanka alergijskih tegoba može izostati, osobito u slučaju izmijenjenih okolišnih prilika, nakon preseljenja ili na putovanju.

U razlikovanju alergijske hunjavice i prehlade može pomoći podatak o učinku nekih lijekova, napose antihistaminika.

S druge strane, kod prehlade se radi o pravoj infekciji, i to u pravilu virusnoj; zbog toga se često javlja povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj, glavobolja i bolovi u mišićima. Ovi su simptomi, osobito febrilitet, u alergijskoj hunjavici rijetki. Teškoće u razlikovanju mogu se dogoditi ako osoba uz alergijsku hunjavicu ima i simptome pridružene astme. Tada je kašalj vrlo čest i izražen simptom. Ipak, pojava čujnog i otežanog disanja, tipična za astmu, obično pomaže u razlikovanju. Nadalje, trajanje prehlade u pravilu je kraće, a tegobe najčešće spontano prolaze nakon 7-10 dana (premda mogu trajati i duže, osobito u slučaju bakterijske komplikacije virusne infekcije). U tom slučaju se može javiti gnojni nosni sekret ili iskašljaj koji često postaje čvrst i obojen, žut, smeđ ili zelen.

Važno je znati da se dugotrajna, neliječena alergijska hunjavica može komplicirati bakterijskom infekcijom, najčešće upalom sinusa kada pouzdana diferencijacija tegoba može zahtijevati specijalističku obradu. U razlikovanju alergijske hunjavice i prehlade može pomoći podatak o učinku nekih lijekova, napose antihistaminika. Ovim se lijekovima često postiže brz i dobar učinak u alergijskim tegobama dok im je učinak u virusnoj infekciji u pravilu minoran. Nadalje, važan je podatak o drugim, ranijim ili aktualnim, alergijskim manifestacijama, osobito astmi i alergijskom dermatitisu.

Često će poznavanje gore navedenih činjenica pomoći u brzom postavljanju ispravne dijagnoze te empirijskom odabiru odgovarajuće terapije. U slučaju dijagnostičkih nedoumica potrebna je pažljiva i detaljna osobna, obiteljska i epidemiološka anamneza koja uključuje podatke o profesionalnoj izloženosti alergenima radnog okoliša.

U slučaju tipičnih simptoma i blage kliničke slike, dijagnostički testovi za dokaz alergijske prirode tegoba nisu neophodni. Za pouzdani dokaz alergije koristi se kožno alergološko testiranje, zatim nalaz eozinofila u krvi, obrisku nosne sluznice ili iskašljaju, određivanje ukupnog i specifičnog imunoglobulina E (IgE) te mjerenje izdahnute frakcije dušikovog monoksida (FeNO).

Na kraju, jednostavan naputak osobama koje su u nedoumici: prehlada ili alergija? Ako Vam tegobe nalik prehladi traju duže od 10-14 dana, osobito ako ste ih u sličnom obliku zamijetili i ranijih godina, posavjetujte se sa svojim obiteljskim liječnikom. To predstavlja pouzdan put do točne dijagnoze i primjerenog liječenja.

(Izvor: www.plivazdravlje.hr)