Konzumiranje brze hrane, iz koje dobivamo uglavnom prazne kalorije, dovodi naš organizam u disbalans, te nam još više umanjuje osjećaj vitalnosti i energije – upozorava magistra farmacije Mirna Matas, iako nam se na prvu čini kao da smo se dobro najeli, odnosno opskrbili energijom. No, tajna zdrave prehrane je raznolikost i umjerenost, iako nam sveprisutni brzi životni tempo ponekad ne ostavlja drugi izbor nego da posegnemo za najjednostavnijim rješenjem.
Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana – Hipokrat
BIRAJTE ZDRAVO I PAMETNO
Temelj naše prehrane trebale bi biti zdrave namirnice radi očuvanja zdravlja i tjelesnih funkcija, no ponekad ulaskom u začarani krug ili pak samo kaskanjem u zdravoj prehrani, osjetimo potrebu za sintetskim dodacima, preko kojih će organizam dobiti ono potrebno za očuvanje vitalnosti i zdravlja.
Što nam čini stresni i užurbani način života?
Lifestyle, kojim manje više svi živimo, mijenja način na koji tijelo upija i koristi hranjive tvari, kao i našu potrebu za njima. Ono što jedemo može olakšati ili još više pogoršati simptome stresa, te pomoći ili odmoći tijelu u odgovoru na njega. Kada je organizam pod stalnim stresom potreba za proteinima se povećava. Riba, piletina, nemasno meso, soja, jaja i mlijeko trebali bi biti sastavni dio našeg jelovnika, kao i mnoštvo obojenog voća i povrća.
Vitamini A, C, E, beta karoten, selen i cink važni su za održavanje zdravog imunološkog sustava, koji će organizmu pomoći pobijediti simptome stresa, a vitamini B kompleksa povećati će otpornost živčanog sustava na stres. Sve navedeno bilo bi najidealnije dobiti svakodnevno preko kvalitetnih bogatih obroka, no ponekad to zaista nije moguće. U takvim slučajevima potrebno se posavjetovati sa ljekarnikom ili drugom stručnom osobom koja će preporučiti kvalitetne suplemente koji odgovaraju potrebama.
Posezanje za bilo kakvim sintetskim dodacima prehrani ne smije prijeći u naviku! Nikako se ne bismo na njih dugo trebali oslanjati, ukoliko se ne radi o određenim nedostatcima koje ne možemo dovoljno nadoknaditi iz hrane.
OPTIMALNA FORMULA VITAMINA I MINERALA
Kako bi u trenutku mentalne i tjelesne preopterećenosti organizam brzo savladao opterećenje, potrebna je najoptimalnija i najbrža formula određenih vitamina i minerala. Upravo to možemo dobiti iz određenih liofiliziranih prašaka bogatih vitaminima i mineralima.
MAGNEZIJ
Bilo da ste aktivni sportaš, obavljate teže fizičke poslove, osoba izložena povećanom psihičkom stresu na radnom mjestu ili student preopterećen ispitnim rokovima, magnezij je mineral kojega biste svakako trebali imati u torbi. Najpraktičniji je u obliku liofiliziranog praška koji će se kroz bukalnu sluznicu trenutno apsorbirati u krv i ispuniti potrebe organizma.
Prednosti magnezija:
– doprinosi ravnoteži elektrolita
– omogućava normalno prenošenje impulsa među živčanim vlaknima
– potreban je za formiranje kosti, proteina i masnih kiselina
– neophodan u replikaciji stanica
– bitan je za funkciju srčanog mišića
– pomaže u održanju ravnoteže vode u tijelu i normalizaciji tlaka
– prirodni je regulator probave
– ima antioksidativno djelovanje
– relaksira mišiće, sudjeluje u stvaranju ATP-a, nosioca tjelesne energije.
Uz magnezij, brzo otklanjanje umora postići ćemo i vitaminima B kompleksa.
TIAMIN (B1)
Vitamin B1, zvan još tiamin ili aneurin, topiv je u vodi i ima veoma bitnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, te je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Pomanjkanje ovog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.
Vitamin B1 je otkriven 1911. godine kada je Funk u ljusci riže tražio aktivni faktor s kojim se ista bolest može izliječiti. Njegov je unos u izravnoj vezi s unosom ugljikohidrata, jer njegova aktivna forma tiamin pirofosfat djeluje kako koenzim u dekarboksilaciji alfa-ketokiselina. Nalazi se u aksonima živaca pa ima ulogu u neuromuskularnom prijenosu.
Najveći izvori B1 vitamina su:
– neoguljena zrna žitarica,
– kvasac,
– mlijeko,
– voće,
– povrće,
– orah i slične sjemenke.
Kako prepoznati manjak vitamina B1?
Očituje se u poremećajima u neuromuskularnom prijenosu, slabosti mišića te padom mentalne i fizičke sposobnosti. Prosječne dnevne potrebe su od 0.9-1.5 mg, no one se u stanju opterećenja organizma također znatno povećavaju.
Dodatnim dozama vitamina B1 omogućit ćemo si bolju koncentraciju i bolje iskorištavanje mentalnih sposobnosti, te biti staloženiji i energičniji.
RIBOFLAVIN ( B2 vitamin)
Riboflavin je vitamin B kompleksa uključen u metaboličke procese cijeloga tijela i neophodan kao faktor rasta odnosno disanja stanica. Aktivni je sastojak dva koenzima: FMN-flavin-mononukleotida i FAD-flavin-adenin-dinukleotida.
Najveći izvori B2 vitamina su:
– riba
– jaja
– mlijeko
– sir
– kvasac
– zeleno povrće
– neoljuštene žitarice.
Kako prepoznati manjak vitamina B2?
Njegov nedovoljan unos može dovesti do problema s vezivnim tkivom, noktima i vidom, a potrebno ga je unositi u minimalnim dozama od 1.2-1.3mg za žene, te 1.4-1.7 mg za muške odrasle osobe.
Podijeli članak s prijateljima