Osim fizičke ovisnosti može se razviti i psihološka ovisnost, posebno u slučaju droga koje smanjuju napetost i stres.
Ako duže vremena uzimamo neku drogu bit će nam potrebne sve veće količine da bismo osjetili njezine učinke.
Nekomu tko rijetko pije i jedna čašica udari u glavu. No onomu koji pije svaki dan, za isti će učinak biti potrebno sve više čašica. Za nj kažemo da je postao tolerantan na drogu (u ovom slučaju na alkohol).
TOLERANCIJA NA DROGE
Pojava smanjene osjetljivosti organizma na određenu tvar (npr. alkohol), zbog čega su za postizanje istih ili sličnih efekata potrebne sve veće i veće količine sredstava.
Kada osoba koja uzima psihoaktivne droge prestane s njihovom upotrebom javljaju se vrlo neugodni popratni učinci (apstinencijski sindrom), poput fizičke boli i intenzivne želje za drogom. Osim ovakve fizičke ovisnosti može se razviti i psihološka ovisnost, posebno u slučaju droga koje smanjuju napetost i stres.
Iako kod ovakvih droga ne mora doći do fizičke ovisnosti, one postaju vrlo važne u životu čovjeka. Nekim ljudima upotreba ovakvih droga postaje jedinim načinom smanjenja neugodnih emocija i napetosti.
Bilo da se radi o fizičkoj ili psihološkoj ovisnosti najvažnija stvar u životu takvog čovjeka postaje – kako doći do droge.
...U suterenu jedne ruševne zgrade na Sherman Squaru agenti su noću, na Sveta tri kralja, pronašli čovjeka koji je umirao od gladi. Nije jeo čitav tjedan. U džepu je imao pedeset dolara. Taj novac, koji ga je mogao sasvim lijepo izbaviti od gladi, ljubomorno je čuvao: služio mu je za drogu. Nju je tražio, a ne kruh. Ali glad, koja ga je svladala, nije mu davala snage stići do ugla ulice i “svoje blago” ponuditi rasturatelju u zamjenu za prokleti prašak koji će mu pribaviti samo trenutak varljive obamrlosti. Umirao je od gladi, ali ga je razdirala želja za drogom …
Postoje mnogi ljudi koji su se protiv svoje ovisnosti sami izborili.
Dakle, ako još niste probali drogu, niti nemojte. Nije da bi vam od nje narastao rep, ali – bolje je ne riskirati. Ako već jeste ovisnik (što je malo vjerojatno jer tada ne biste imali vremena za čitanje):
Potražite pomoć, oslobodite se ovisnosti;
Mjesta gdje to možete učiniti su u Zagrebu, primjerice, Klinika za ovisnosti pri Kliničkoj bolnici sestara milosrdnica (01/37 87 111) ili Reto centar – komuna za odvikavanje u Dubravi, a u Splitu: zajednica sestre Bernardice “Susret” (021/361 200) ili Zavod za bolesti ovisnosti sv. Kaja.
- Promijenite stil svoga života – osigurajte si uvjete koji će vam pomoći da uspješno izbjegnete situacije u kojima bi ponovno mogli doći u napast uzimanja droge;
- Pokušajte istražiti i shvatiti razloge koji su vas nagnali da prvi put posegnete za drogom. Možda to jest bio stjecaj nesretnih okolnosti, no ne mislite li kako je vrijeme da prestanete optuživati okolnosti za ono što vam se u životu događa?
KAD NEKO VRIJEME UZIMAMO NEKU PSIHOAKTIVNU DROGU VELIKA JE VJEROJATNOST DA ĆEMO POSTATI OVISNICI
Ovakvih problema ima oko deset posto ljudi koji su uzimali psihoaktivne droge. Istraživanja ipak pokazuju da ima više ljudi koji kontrolirano uzimaju drogu, nego onih koji postaju ovisnici. Osim toga, ljudi obično ne postaju ovisnici ako uzimaju drogu u medicinske svrhe. Tako osobe koje uzimaju morfij kako bi smanjili bol rjeđe postaju ovisnicima od onih koji ga uzimaju kako bi poboljšali svoje raspoloženje.
OVISNIK SE NE MOŽE SÂM OSLOBODITI SVOJE OVISNOSTI; ZA TO JE POTREBNA TERAPIJA
Terapija je pomogla mnogim ovisnicima, ali mnogi se stručnjaci slažu – njezino djelovanje nije tako efikasno kao što se obično misli. Osim toga gledanje na ovisnost kao na bolest može smanjiti samopouzdanje osobe i njezinu želju da se sama bori protiv ovisnosti. Vjerovanje da je bez liječenja svaki trud beskoristan nije točno, jer postoje mnogi ljudi koji su se protiv svoje ovisnosti sami izborili. Recimo, u SAD ima 41 milijun bivših pušača koji su prestali pušiti svojom voljom i bez ikakve pomoći.
Dakle, stručna pomoć je dobrodošla ali, na kraju priče, bez vlastite odluke ipak neće biti ništa.
Autorice:
Prof. dr. sc. Majda Rijavec
Prof. dr. sc. Dubravka Miljković
Iz knjige: ‘S onu stranu zrcala’
Podijeli s prijateljima