Nije problem raditi nešto što nam se sviđa i u čemu uživamo! Ali, kad nam se učini da je zadatak težak, neugodan ili opasan – počinjemo odgađati ono što treba učiniti. Pritom smo vrlo kreativni i sposobni kada treba zavarati sama sebe!
JESTE LI SE KAD UHVATILI DA GOVORITE SEBI STVARI POPUT OVIH ŠTO SLIJEDE?
- Neću danas to raditi, ionako najbolje radim kad sam u cajtnotu.
- Pa neću valjda započeti dijetu sad kad sam pozvan na rođendan!
- Ne mogu započeti kad nemam inspiraciju.
- Ima drugih stvari koje moram učiniti prije toga.
- Imam još dosta vremena.
Ovako napisani, ovi izgovori i ne izgledaju baš pametno, ali u trenutku kad ih govorimo sami sebi, izgledaju uvjerljivo, dovedu nas do toga da ne obavimo ono što je važno ili da se ne suočimo s problemom s kojim bismo se trebali suočiti.
UZROCI ODLAGANJA
Stalno odlaganje je loša navika. Kao i ostale loše navike, ona ima dva uzroka. Jedan je u našem iracionalnom razmišljanju kojim opravdavamo vlastito ponašanje, a drugi je sam obrazac našeg ponašanja.
Iracionalno mišljenje kojim opravdavamo odlaganje neugodnih poslova uglavnom se odnosi na perfekcionizam, te na osjećaje nesposobnosti i neugode. Student koji misli da mora napisati seminarski rad savršeno, odgađa ga predati i stalno nešto popravlja i dopisuje. Naravno, savršeno ne može nikada biti, pa se može dogoditi da student svoj rad ne preda navrijeme i da padne godinu.
NEMOJTE SUMNJATI U SVOJU SPOSOBNOST
Osjećaj nesposobnosti također utječe na pojavu odlaganja. Isti student možda sumnja u svoju sposobnost da uopće napiše zadovoljavajući seminarski rad ili u svoju sposobnost da završi fakultet. Boji se da će rad biti ocijenjen negativnom ocjenom i stoga radije odlaže njegovo predavanje nego da se suoči s neuspjehom. Neki ljudi stalno odlažu neugodne poslove jer su tako naučili. Započeti i dovršiti takav posao čini im se nemogućim – stoga niti ne započinju. No što duže ne činimo ništa, to nam je teže započeti. Veća je energija potrebna da bismo nešto izmijenili, nego da bismo održali postojeće stanje.
Autorice:
Prof. dr. sc. Majda Rijavec
Prof. dr. sc. Dubravka Miljković
Iz knjige: Kako postati i ostati (ne)sretan
http://www.iep.hr/
Share this Post