Mnogi će to nazvati kemijom, ali Sternberg and Barnes tvrde da biramo osobu koja u datom trenutku zadovoljava naše postojeće potrebe. Možda se osjećamo slabi i nesigurni pa nam je potreban netko tko je jak i dominantan. Možda nam je potreban netko tko je mlad, privlačan i zavodljiv – da bismo sami sebi potvrdili kako i u najboljim, ali ipak srednjim godinama možemo privući takvu osobu. A možda smo zaštitnički raspoloženi pa nas privlači netko tko je slab i u nama vidi svoju sigurnost.
NAPOMINJEMO DA OVOGA PROCESA NE MORAMO BITI SVJESNI, A NAJČEŠĆE I NISMO
Jeste li ikad sebi rekli Baš mi sviđa ovaj muškarac jer tako lako stupa u kontakte s drugim ljudima. Ja sam zatvorena i nekomunikativna pa bi uz njega i ja mogla lakše komunicirati s drugima i pronaći prijatelje. Ili nešto slično? Vjerojatno niste. No, što smo manje svjesni ovog procesa uočavanja partnera, to smo skloniji nazvati ga kemijom. Izgleda da ljudska bića funkcioniraju poput radara – stalno ispitujemo okolinu u potrazi za nekim za koga mislimo da bi mogao zadovoljiti naše trenutne potrebe. Pa bili ih mi svjesni ili ne.
POZITIVNE OSOBINE
Dakle, to može za nas biti posve prihvatljivo. No, ponekad nas kod neke osobe privuče i neka problematična osobina koju je imao jedan od naših roditelja. To može biti sklonost pretjeranoj kontroli ili brizi koju je pokazivala naša majka ili emocionalna hladnoća koja je karaktrizirala oca. Takve osobine našeg partera mogu dakako kasnije prouzročiti velike probleme u odnosu.
PONEKAD ŽELIMO PONOVITI STARE ODNOSE IZ OBITELJI ČAK I ONDA KADA SMO ZBOG NJIH BILI NESRETNI
Ukoliko ste u obitelji stalno “spašavali” druge članove koji su imali probleme možda ćete odabrati partnera koji ima slične probleme i kojemu je potreban netko da mu ih “riješi”. Ukoliko ste se stalno borili sa svojim bratom ili sestrom za naklonost roditelja, može se dogoditi da to isto nastavite raditi i u svom ljubavnom odnosu, i kasnije u braku. Vjerojatno je da ćete sve prijatelje svoga partera doživljavati kao konkurenciju i stalno ćete se boriti s njima za parterovu naklonost. Izgleda da mi fizički napištamo obitelj ali psihološku atmosferu “nosimo” sa sobom u nove odnose.
Ovakve stare odnose ponekad ponavljamo nadajući se da ćemo ih ovaj put uspješnije riješiti. Tako, ako nam je otac bio emocionalno hladan i nezainteresiran možemo izabrati takvog partnera s željom da ga promijenimo i učinimo toplom i brižnom osobom. Kolika je vjerojatnost da ćemo u tome uspjeti? Gotovo nikakva!
ČESTO JE NAŠ CILJ IZBJEĆI, A NE PONOVITI PROBLEME KOJE SMO U OBITELJI IMALI
Ako je vaš otac napustio vašu majku i otišao s nekom drugom ženom vi možete nesvjesno odlučiti da nećete dopustiti da se i vama tako nešto dogodi. Zato ćete izbjegavati intenzivnu bliskost s ljudima pa čak i sa svojim parterom. Na taj način ako vas i napusti to vas neće mnogo povrijediti jer se i niste za njega jako vezali. Ili možete za partnera izabrati nekoga tko je slab i vrlo ovisan o vama tako da je vjerojatnost da vas napusti – zanemariva.
MOŽEMO IZABRATI I PARTNERA KOJI IMA ONE OSOBINE KOJE NAMA NEDOSTAJU
Primjerice, šutljiva osobe izabere nekoga tko je vrlo društven i razgovorljiv; ne suviše pametna osoba može biti opčinjena vrlo inteligentnom osobom – da, ako uopće postoji osoba koja o sebi misli kako baš nije pametna; to je znači samo primjer.
Ponekad nas privlače ljudi koji mogu zadovoljiti neke od naših nesvjesnih potreba. Pritajenom buntovniku koji nema hrabrosti iskazati svoj bunt može biti izrazito privlačna otvoreno “divlje” buntovna osoba.
Također nam može biti privlačan i partner za kojeg mislimo da će zadovoljiti neku od potreba koju nam nisu zadovoljili roditelji. Ako ste kao dijete imali emocionalno hladne i ne suviše brižne roditelje možda ćete odabrati partnera koji je vrlo emocionalan i pretjerano brižan. Na taj način pokušavate nadoknaditi ono što u djetinjstvu niste dobili.
Autorice: Prof.dr.sc. Majda Rijavec
Prof.dr.sc. Dubravka Miljković
Iz knjige: Srce moje i tvoje u ljubavi stoje
Share this Post