Ne pretjerujte s "pozitivnim mišljenjem"

Ne pretjerujte s “pozitivnim mišljenjem”

Pokušavajući iracionalne misli zamijeniti racionalnima, ima ih koji naprave jednu drugu pogrešku – posižu za mislima koje su nerealno optimističke. Takve misli trenutno osiguravaju bolji osjećaj, ali su na duži rok štetne.

Vedran je konkurirao na jedno radno mjesto do kojeg mu je bilo izrazito stalo. No, nažalost, nije bio primljen. Osjećao se vrlo loše. Pitao se kako će to reći svojim prijateljima – svi će misliti kako je neuspješan. Nije bio siguran hoće li drugi put uopće skupiti hrabrost da se javi na  natječaj.

Nakon što je postao svjestan svojih katastrofičnih misli, pokušao ih je zamijeniti pozitivnijima. “Baš dobro da me nisu primili. Imao sam sreće. Sigurno ću vrlo brzo dobiti još bolji posao. Sve će na kraju biti dobro.”

U početku se od takvih misli vjerojatno osjećao bolje. No ako se pozitivne misli ne ostvare, ovakav se optimizam vrlo brzo izliže. Ne dobije li Vedran uskoro taj još bolji posao, vjerojatno će vrlo brzo potonuti u staro iracionalno mišljenje.

Nerealni optimizam je isto tako iracionalan kao i pesimizam

 Ako je htio racionalno razmišljati,  mogao je to učiniti ovako:

Stvarno sam razočaran što nisam dobio posao. No možda ću uskoro uspjeti dobiti neki sličan! Moram se raspitati koje firme traže ljude poput mene. Ako mi to ne uspije uskoro, znam da mi neće biti lako, ali znam i da ću moći živjeti s tim.

Pretjerani optimizam može nas dovesti do toga da negiramo stvarnost, što je nepoželjno. Ako Vedran bude vjerovao da će sve na kraju ispasti dobro samo od sebe, a ne bude poduzimao ništa, vjerojatno neće naći bolji posao.

U životu nema jamstva  sve će nakraju ispasti dobro

Mi u to možemo vjerovati, nije da ne možemo, ali ne budemo li nešto i poduzeli  – pitanje je što će biti na kraju.

Nije da se hvalimo, ali Igor, jedan čitatelj Razgovora sa zrcalom, naše knjige o samopouzdanju, nedavno nam je dojavio kako mu je knjiga pomogla upravo u takvoj izmeđudvaposla situaciji. Naime, umjesto da čeka taj bolji posao, odlučio je sâm ga pokrenuti! Sada sve ne vjeruje kako mu je dobro krenulo. (Već je naručio ovu knjigu, pa će mu se sve razjasniti.)

Za razliku od iracionalnog i pretjerano optimističkog mišljenja, racionalno tj. pametno mišljenje pokušava dokučiti što je realno i tako nam omogućiti da popravimo situaciju.

Prihvatimo li tu stvarnost, bez da nad njom naričemo, uspjet ćemo pronaći najbolje rješenje trenutačnog problema.

Patricia Jakubowski i Arthur Lange navode ove karakteristike iracionalnog, racionalnog i pretjerano optimističkog mišljenja (oni ih nazivaju racionalizacijom, dakle traženjem za nas dobrih razloga, umjesto onih pravih).

 

IRACIONALNO MIŠLJENJE RACIONALNO MIŠLJENJE PRETJERANI OPTIMIZAM
pretjerana zabrinutost i netočno opažanje stvarnosti primjerena zabrinutost i točno opažanje stvarnosti negiranje zabrinutosti i netočno opažanje stvarnosti
Moram …

Trebao bih …

Što ako … to će biti strašno, grozno, nepodnošljivo, užasno.

Ne bih mogao podnijeti …

 

Volio bih da…

Ako mu se sviđam, to je odlično, ako ne – žao mi je, ali mogu živjeti s tim tj. bez njega.

Učinit ću sve što mogu …

Ako stvari ne idu onako kako želim, mogu biti razočaran, ali ne i deprimiran, ljut ili uznemiren.

Imam sreće…

Sve će se riješiti samo od sebe…

Uopće mi ne smeta što …

Sve je u redu…

Ionako to nisam ni htio, to ionako ne bi izašlo na dobro…

 

Autorice: Prof.dr.sc. Majda Rijavec

Prof.dr.sc. Dubravka Miljković

Iz knjige: Kako postati i ostati (ne)sretan

 

Iep.hr

 

Share this Post