martinje

Martinje

Martinje u Dugom Selu, koje započinje 5. studenog 2016. i traje do 11. studenog 2016., tradicionalna je vinska kulturno-zabavna manifestacija kojom se mošt ‘krsti’ i postaje mlado vino. Koreografiju krštenja mošta tradicionalno izvodi dugoselski KUD „Preporod“. Martinje se održava na Martin Bregu, uz gradsku klet i vinograd, a u neposrednoj blizini crkve sv. Martina. Dugoselski vinari donose svoja vina na ‘krštenje’, a posjetitelji mogu kušati mlada vina i vinogradarske kobasice, što je tradicijska martinjska gastro ponuda.

Martinje je vrlo važan događaj za svakog vinogradara i vinara kao i za svakog ljubitelja plemenite i dobre vinske kapljice jer upravo na taj dan mošt se i službeno pretvara u vino. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu prema tzv. “Križevačkim štatutima” iz 1696. godine. Običaj “Martinja” još uvijek njeguje se u sjeverozapadnim predjelima Hrvatske te u Slavoniji, dok “krštenje mošta” ili Martinje u Dalmaciji i Istri nema tradiciju.

Postavlja se pitanje: “Zašto se mošt krsti baš na imendan Sv. Martina, te zašto se u toj prigodi najčešće jede guska? Legenda kaže ovako: – u 4. stoljeću živio jedan čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj školi svetog Hilarijusa trebao je postati kršćanski biskup, međutim (kako kaže legenda) Martin to nikako nije želio postati. Na sam dan imenovanja biskupom Martin je napravio baš sve (kaže legenda) kako bi izbjegao imenovanje.  Između ostalog, sakrio se u guščak, ali guske ko guske odale su ga svojim gakanjem pa je tako ipak na kraju Martin postao visoki crkveni dostojanstvenik. No, našeg Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu! Legenda kaže da je Sv. Martin uveo ceremonijal krštenja mošta (Martinje) koji je do tog vremena bio zabranjen, naime do tada je to bila poganska svečanost.

U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu, i na kraju biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar) bez kojih se taj posel ne more zbaviti… Važno je napomenuti da su svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju s “pajdaš” i” pajdašica”, te kako je svaki sa svakim na TI. Na VI je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.

Autor: potepuhi.wordpress.com/croatia.hr

Share this Post