Dobri odnosi s drugim ljudima od velike su važnosti za naše samopoštovanje. No da bismo uspostavili odnose s drugim ljudima, moramo ih prvo upoznati, tj. uspostaviti kontakt.
Mnogim ljudima je nepremostiv problem započeti razgovor s nepoznatom osobom, čak i kada to jako žele. Takve ljude ćete lako prepoznati. Na proslavama i koktelima panično se drže one osobe koju poznaju i ne odvajaju se od nje. Ako takve osobe nema, onda obično stoje po strani ili jedva progovore riječ-dvije s nekim tko to pokuša. Ukočeni su i neprirodno se smješkaju, neugodno im je i žele što prije otići.
S druge strane su ljudi koji bez ikakvih problema započinju razgovor sa svakim, pa bio to američki ambasador ili prodavač lubenica. Oni uživaju na proslavama i skupovima, bez ikakvih problema plove od jedne do druge osobe i, za razliku od onih prvih, obično im je žao kad priča završi i moraju otići.
Kada vam na pamet padne neka ideja – izrecite ju. Nemojte razmišljati je li glupa ili pametna.
Da biste započeli razgovor, ne morate reći ništa briljantno, izuzetno pametno i neponovljivo. Ali nešto morate! Natali Zunin napisala je čitavu knjigu o uspostavljanju kontakta koja se zove Kontakt: Prve četiri minute. Evo njezinih sugestija što možete reći kako biste uspostavili kontakt:
- Pitajte osobu kako se zove (Ja sam Sandra. Kako se vi zovete?)
- Recite nešto o sebi (Pozvao bih vas plesati, ali ples mi nikad nije išao baš najbolje). Ovo je nešto direktniji pristup jer otkrivate nešto o sebi i omogućujete drugoj osobi da učini isto.
- Dajte osobi kompliment, većina ljudi to voli. (Znam da vam to često govore, ali zaista imate izuzetnu boju kose). Kompliment mora biti iskren, specifičan i ne pretjeran.
- Izrecite neki komentar o okolini – to je najčešći i najuobičajeniji način. (Ovdje je zaista večeras gužva). Osoba će na to nešto odgovoriti što će vam omogućiti da nastavite razgovor.
- Tražite informaciju – većina ljudi voli da ih pitate za mišljenje. (Kako se zove ona knjiga o kojoj ste danas govorili?). Odgovor na pitanje će vjerojatno potaknuti razgovor.
- Recite ako ste primijetili nešto osobno. Većina ljudi to voli. (Izgleda mi da ne možete odlučiti što ćete uzeti za jelo. Mogu li vam sugerirati izvrstan vinski gulaš?). Pazite ipak da ne budete odveć osobni.
KAKO RAZGOVARATI?
I kada su uspjeli ostvariti prvi kontakt, mnogi ljudi strahuju kako će nastaviti razgovor. Čini im se da im ništa ne pada na pamet i da jednostavno nemaju što za reći. Dakako da nas nitko ne može naučiti kako da briljantno vodimo razgovore, ali neki savjeti ipak mogu biti od koristi.
Kada vam na pamet padne neka ideja – izrecite ju. Nemojte razmišljati je li glupa ili pametna, kako biste ju najbolje mogli reći i što će ostali misliti o njoj. Ako budete tako radili nikad nećete otvoriti usta.
Usmjerite pažnju na druge ljude, a ne na svoje reakcije. Možda vam lupa srce, možda ubrzano dišete, možda nemate dovoljno zraka – nije bitno. Odlučite da ćete reći to što želite i – recite!
BUDITE AUTENTIČNI
Recite ono što mislite, a ne ono što mislite da biste trebali reći. Dakako, pazite da ne kažete nešto nepristojno, uvredljivo ili po vas opasno. Sve drugo je dopušteno. Ljudi osjete kad ste autentični i kad govorite ono što vjerujete. Sve drugo zvuči umjetno, namješteno i obično je neprivlačno.
Uvijek imate i drugu šansu. Ako i kažete nešto čime niste zadovoljni, uvijek to možete popraviti. Opaske kao Htio sam u stvari reći… ili Možda nisam baš bio jasan … uvijek vam mogu pomoći.
Zapamtite da su greške nešto normalno. Ne možete razgovarati, a da nikad ne napravite nikakvu pogrešku. To je moguće jedino ako stalno šutite!
SLUŠAJTE I PITAJTE
U situacijama kada vam se čini da zaista nemate što za reći i ništa vam ne pada na pamet, postoji sjajan izlaz – slušajte i pitajte. Većina ljudi voli govoriti, a rijetko tko je spreman slušati. Stoga će vam ljudi biti zahvalni ako pokažete volju da ih slušate. I pitajte! Većina ljudi voli govoriti o sebi. Pritom pazite da pitanja ne budu previše osobna. Gdje rade? Kako im se to sviđa? U koju školu im idu djeca? Što misle o današnjem školstvu? Najbolje je nadovezati se na ono što govornik sam ponudi. Ako spomene posao, pitajte o poslu, ako spomene djecu – pitajte o djeci. Tako ćete biti sigurni da niste načeli temu koja je nepoželjna.
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec
http://www.iep.hr/
Podijeli s prijateljima