Akutni umor nakon treninga je očekivana pojava. Tri su tipa umora: akutni, kronični i pretreniranost.
Akutni i kronični umor
Akutni umor je redovni pratitelj fizičkih napora i treninga sportaša i rekreativaca. Uobičajeno prolazi u odmoru do slijedećeg treninga.
Kroničnog umora nisu pošteđeni sportaši kao i rekreativci. On se očituje u općem padu kako fizičkih, tako i psihičkih sposobnosti, uobičajeno je praćen bezvoljnošću, a ponekad i fizičkim simptomima. Lijek je duži odmor bez treninga, te smanjivanje ostalih obaveza.
Pretreniranost je pravo oboljenje i neće proći samo odmorom. Osim simptomima kroničnog umora, karakteriziran je i glavoboljama, vrtoglavicama, povraćanjem, bolovima u jednom ili više zglobova bez očitog razloga, ponekad i duže povišenom tjelesnom temperaturom, pa sve do naglog ubrzanja pulsa i najmanjim fizičkim naporom.
Pretreniranost je ozbiljna bolest
Pretreniranost je ozbiljna bolest i neizbježno traži stručnu pomoć fizioterapeuta, a javlja se kod visokomotiviranih sportaša sa isto tako visokim pragom tolerancije bola, koji im dozvoljava dugo treniranje preko praga umora.
Sve dobre svari koje prouzroči trenažni proces događaju se u odmoru
Jedan je američki stručnjak izrekao jednostavnu činjenicu, koja glasi: Sve dobre svari koje prouzroči trenažni proces događaju se u odmoru. Iako jednostavna, ova se činjenica često previđa. Liječnici sportske medicine i fizioterapeuti tvrde da u svojoj ordinaciji često viđaju kronično umorne i pretrenirane sportaše a posljedično i povrede uzrokovane upravo nedostatkom kvalitetnog odmora.
Odmor nije samo vrijeme između dva treninga, već i ono u njemu.
Trening nije konstatna fizička aktivnost istog intenziteta. On je sastavljen od više ili manje ritmičnih segmenata, koji se ponavljaju u ciklusima. Između tih ciklusa slijedi odmor.
Dva su osnovna tipa odmora u samom treningu.
Jedan je kraći, a uobičajeno dolazi između dva kraća slična fizička opterećenja, dok je drugi duži i slijedi nakon jednog cijelog trenažnog ciklusa, kojih u treningu zna biti nekoliko.
Odmor između dva treninga jako je važan. Osobito kada su sportaši opterećeni s više od pet treninga tjedno, nužno je osigurati da taj odmor bude kvalitetan. On se ne mora nužno svesti na izležavanje, no naročito kod fizički zahtjevnijih sportskih aktivnosti mora isključivati druge intenzivne tjelesne napore, a kako bi se tijelo oporavilo i pripremilo za slijedeći trening.
Spavanje i njegova kvaliteta odlučujuće djeluju na oporavak, kao i trenažnu sposobnost. Nemiran san može biti uzrokovan različitim faktorima, ali bi trebalo, kada god je to moguće, nakon nekvalitetnog sna izbjegavati fizičke aktivnosti maksimalne snage i izdržljivosti. Ako to znači da će s vremena na vrijeme sportaš i propustiti pokoji trening – to je manja šteta od izlaganja povećanom riziku od povređivanja.
Dnevni odmor obično se događa nedjeljom, nakon subotnjih takmičenja. Nerijetko, to je i jedini dan bez izrazitog fizičkog naprezanja. Povremeno, a kada je to moguće, valjalo bi protegnuti dnevni odmor i na cijeli vikend.
Kako se odmoriti u makrociklusu?
Odmor u makrociklusu, kako ga treneri u svom žargonu zovu, najčešće se odnosi na godišnji odmor nakon završene sezone takmičenja. Bilo bi dobro kada bi taj odmor trajao više dana, kako bi se sportaš ne samo odmorio od fizičkih napora, već ponovno zaželio treninga i takmičenja.
Bez obzira o kojem se odmoru radilo, pojednostavljeno govoreći, on može biti aktivan ili pasivan. Uobičajeno pod aktivnim odmorom podrazmjevamo neku drugu fizičku aktivnost, koja pomaže u oporavku organizma od treninga ili dužeg vremena provedenog u trenažnom procesu ili makrociklusu.
Aktivan odmor je kada se sportaš bavi nekim drugim poslom, posebno intelektualnim – kada npr. uči jezike, ide u školu, piše ili istražuje. Dobro je kada mentalna aktivnost zamjeni fizičku. Kod sportaša koji intenzivno treniraju planiranje odmora i njegovog sadržaja mora biti dio ukupnog plana treninga. Nikad se ne smije zaboraviti da odmor nije samo vrijeme između dva treninga, već i ono u njemu.
Najbolje je za sportaša i najbolji rezultate postiže kada se u plan treninga uključe uz trenera i fizioterapeut, sam sportaš i njegovi bližnji ili osoba s kojom živi.
Želite se baviti fizioterapijom sportaša i sportskih ozljeda upišite program prekvalifikacije za Fizioterapeutskog tehničara u Učilištu Lovran.
Share this Post