Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojim se susrećemo u svakodnevnom životu. Za veliki broj ljudi ona čini sastavni dio života.
Bol nastaje u tkivima koja sadrže živčane završetke osjetljive na bol, kao što su koža, potkožje, mišići, aponeuroze, pokosnica, oko, zubi, sluznice, velike arterije, vene, venski sinusi, dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i osjetni moždani živci. Druge strukture poput kostiju, mekih moždanih ovojnica ili motornih živaca ne reagiraju pojavom boli.
Bol koja se javlja u glavi po karakteru može biti pulsirajuća, munjevita, sijevajuća, neuralgična, tišteća, pritiskajuća, žareća ili paleća. Glavobolja može biti trajna ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna ili lokalizirana.
Zašto se javljaju?
Oblici glavobolja razlikuju se prema njenom uzroku, kod meteoropata se mogu često javljati kod promjene vremena, a mogu nastati zbog specifične prehrane, navika, stresa ili načina života. One također nastaju kao simptom koji je posljedica poremećaja funkcije organa smještenih u glavi-oka, uha, nosa, grla, zglobova, zuba, desni ili krvnih žila. Nisu rijetke niti glavobolje koje nastaju kao posljedica ozljeda glave, degenerativnih promjena kralješnice, promjena krvnog tlaka, metaboličkih poremećaja, tumorskih procesa, upalnih bolesti mozga ili moždanih ovojnica. Svakako ne smijemo zanemariti glavobolje koje nisu posljedica organskih poremećaja, već su uzrokovane psihomotornim smetnjama koje nastaju zbog manjka sna, straha ili poteškoća u poslovnom ili privatnom životu.
Što je hiperlipidemija i kako se liječi?
Glavobolje dijelimo u dvije osnovne skupine prema uzroku nastanka; primarne glavobolje i sekundarne glavobolje. Primarne glavobolje su znatno češće, a njihov uzrok često ostaje neotkriven. Među najčešće oblike primarne glavobolje ubrajamo migrensku glavobolju, tenzijsku glavobolju i cluster glavobolju. Sekundarne glavobolje su posljedica nekih drugih bolesti.
Kako razlikovati glavobolje?
Migrena je dobroćudna glavobolja koja traje od 4 do 72 sata, ima karakter ponavljajuće pulsirajuće umjerene do jake boli, najčešće u jednoj polovici glave koja se pogoršava za vrijeme tjelesnih aktivnosti. Migrensku glavobolju prati mučnina i/ili povraćanje te osjetljivost na svjetlo i buku. U većini slučajeva javlja se samo glavobolja, u manjem broju slučajeva prije pojave boli javlja se i aura. Aura je skupina simptoma koja se javlja 5 do 30 minuta prije napadaja glavobolje. Simptomi su svjetlucajuće cik-cak crtice ispred očiju, nedostatak dijela vidnog polja, trnci u ruci ili licu i smetnje govora. Aura se nužno ne javlja prije svakog napadaja migrene, ali je na neki način specifična za migrenu i time olakšava postavljanje ispravne dijagnoze.
Tenzijska glavobolja je najčešća glavobolja koja nastaje postupno, blaga je do srednje jaka, a bol podsjeća na stezanje obruča oko glave. Ova vrsta glavobolje najčešće je podnošljiva i popušta nakon uzimanja analgetika. Povremena tenzijska glavobolja traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Njena osobitost je da se ne pogoršava za vrijeme tjelesnog napora ili aktivnosti. Najčešće je posljedica djelovanja stresa, pa su od pomoći odmor ili spavanje u tihoj zamračenoj sobi. Termin kronična tenzijska glavobolja koristimo u slučaju kada se glavobolja javlja svakodnevno i traje dulje od 15 dana u mjesecu, zadnjih 6 mjeseci. Cluster glavobolja je relativno rijedak oblik glavobolje, ali se smatra najbolnijim. Javlja se u cikličkim razdobljima ili skupinama, po čemu je i dobila naziv. Napadaji se javljaju u ciklusima od po 15 dana do 3 mjeseca, u određeno doba godine, najčešće u proljeće i jesen. Između dva napadaja cluster glavobolje mogu proći mjeseci ili godine. U napadaju cluster glavobolje javljaju se tipični prateći simptomi koji nastaju kao poslijedica aktivacije autonomnog živčanog sustava i prisutni su na onoj strani glave na kojoj se javljaju bolovi (crvenilo i suzenje oka, spuštanje i otečenost kapka, curenje iz nosnice i začepljenost nosnice, znojenje čela i lica). Ova glavobolja pet puta je češća kod muškaraca.
Osim primarnih glavobolja, glavobolja može biti znak nekog drugog poremećaja ili bolesti!
Sekundarna glavobolja se javlja kao posljedica bolesti bilo koje strukture glave-kostiju, sinusa, krvnih žila, živaca, moždanog tkiva, bilo da se radi o upalnim promjenama, poremećaju metabolizma, ozljedi glave, tumoru ili patologiji krvnih žila. Sekundarne glavobolje mogu nalikovati primarnim glavoboljama, mogu stezati poput tenzijske glavobolje ili pulsirati poput migrene, mogu biti postupne ili iznenadne.
Liječenje glavobolje
Za uspješno liječenje glavobolje nužno je postaviti točnu dijagnozu. Za liječenje migrene najvažnije je prepoznati i izbjegavati pokretače migrene, liječiti akutni napadaj i, ukoliko je potrebno, uvesti preventivno liječenje kako bi se migrenski napadaji spriječili i prorijedili. Za liječenje tenzijske glavobolje najčešće se koriste analgetici (acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, paracetamol) koje je važno uzeti u dovoljno visokoj dozi.
U liječenju cluster glavobolje koristimo nesteroidne protuupalne lijekove, triptane u dozama nižim od onih za liječenje migrene. Udisanje čistog kisika kroz 10 do 15 minuta djelotvorno je u prekidanju napadaja. Osim ovih povremono se koriste i drugi lijekovi. U određenim slučajevima potrebno je i preventivno liječenje cluster glavobolje.
Osim medikamentoznog liječenja, kod svih vrsta glavobolje značajno mjesto pripada i nemedikamentoznim oblicima liječenja i prirodnoj medicini. Prirodna medicina objedinjuje akupunkturu, akupresuru, masažu, zdravu prehranu, liječenje biljem, homeopatiju, osteopatiju, hidroterapiju, aromaterapiju i dr. Na raspolaganju nam je još i transkutana električna stimulacija, autogeni trening, liječenje laserom, meditacija, psihoterapija i još mnoge metode kojima se možete posvetiti i koje mogu pomoći u riješavanju glavobolje.
Prije odluke o nemedicinskoj metodi liječenja svakako vam savjetujemo konzultaciju s vašim liječnikom!
Foto: Shutterstock
Piše: dr. sc. Sandra Morović, dr. med., spec. neurolog, Ordinacija.vecernji.hr
Share this Post