Po čemu se wellness danas razlikuje od onoga u vremenu početaka razvoja turizma u gradu Opatiji? Kakve su mogućnosti razvoja ostalih oblika turizma u gradu Opatiji?
Hrvatski muzej turizma muzejska je ustanova nacionalne razine koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem i prezentiranjem materijalne i nematerijalne baštine turističkog sadržaja čiji su osnivači Grad Opatija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Prostor muzeja obuhvaća tri zgrade: vilu Angiolinu, „Švicarsku kuću“ te Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“. Vila Angiolina najstarija je opatijska vila te ujedno i sjedište Muzeja i prostor za muzejske izložbe. Unutar parka Angiolina, nalazi se „Švicarska kuća“ u kojoj je postavljena stalna izložba „Pozdrav iz Opatije“, dok se likovne izložbe postavljaju u umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“. O dugogodišnjoj tradiciji turizma u Opatiji, ali i o mogućnostima razvoja specifičnih oblika turizma poput wellness ili kongresnog turizma na području grada Opatije, razgovarali smo sa višim kustosom Hrvatskog muzeja turizma, dr. sc. Mirjanom Kos Nalis.
- Koje izložbe trenutno posjetitelji Hrvatskog muzeja turizma mogu vidjeti?
Zajedno smo u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci organizirali izložbu „Fragmenti prekinutog vremena – Neizvedeni projekti turističke arhitekture na hrvatskom priobalju.“ Na izložbi su izloženi projekti turističke arhitekture, odnosno, turistički hotelski kompleksi, hoteli, pansioni, kupališta koji nikada nisu izvedeni. Izložba prikazuje hrvatsko priobalje kakvo je ono moglo izgledati da razvoj nije prekinuo Prvi svjetski rat. Izložba je otvorena 18. listopada te će je posjetitelji moći vidjeti do 23. studenoga.
- Kakvi su Vam daljnji planovi o izložbama u Muzeju?
U studenom 2016. bit će otvorene dvije izložbe: Tradicijske barke Jadrana i Opatijski barkajoli. Kako se sljedeće godine obilježava 10. obljetnica od osnivanja Hrvatskog muzeja turizma, u planu nam je organizirati izložbu na kojoj će biti sve zbirke koje Muzej posjeduje, te djelatnost.
- Možete li nam nešto više reći o zbirkama koje Muzej posjeduje?
Muzej ima različite zbirke. Zbirka osobnog turističkog inventara prikazuje osobni inventar poput putnih kovčega, glačala, foto opreme i slično. Zatim, imamo i zbirku plakata i reklama turističkog sadržaja. Zbirke fotografija, razglednica, suvenira, turističkog tiska, memorabilija, dukumentat, turističkih karata i drugo. Ukoliko neki korisnik želi vidjeti određene predmete iz zbirki, treba zatražiti dopuštenje za uvid u građu.
- Možete li nam nešto više reći o projektu Muvitur?
Muvitur je globalni virtualni muzej turizma čiji je autor portugalski Institut za turizam i hotelske studije. Digitalni katalog odabranih predmeta iz zbirki Hrvatskog muzeja turizma dio je ovog projekta. Dok cijeli projekt okuplja europsku kulturnu baštinu o turizmu.
- Surađujete li s ostalim institucijama i na koji način?
U pravilu se ovdje radi o vanjskim korisnicima koji koriste prostore Muzeja za svoje izložbe, ali također surađujemo i s gradom Opatijom i Turističkom zajednicom. U suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prošle je godine organizirana izložba znanstvene i stručne literature u turizmu i ugostiteljstvu. Moram napomenuti, kako također sudjelujemo na brojnim sastancima, izložbama, konferencijama diljem zemlje na teme vezane uz turizam, povijest turizma i ostalu turističku tematiku. Također, i ja osobno držim razne referate na stručnim i znanstvenim skupovima i predavanja na visokoškolskim ustanovama.
- Prema Vašem mišljenju koja vrsta turizma najviše dominira u gradu Opatiji?
Kongresni turizam. Razlog tome je što sve više posjetitelja dolazi na kratko vremensko razdoblje te u pravilu ostaju ovdje do 3 dana.
- Mislite li da grad Opatija dovoljno radi na razvoju ostalih oblika turizma, posebice wellness turizma?
Wellness turizam i sam lječilišni turizam po kojemu je i Opatija prepoznata prilično se razlikuje danas od onoga što je bilo nekad. Uspoređujući današnju situaciju s onom u prošlosti, vidimo da se mnogo toga promijenilo. Nekada su u gradu Opatiji bile brojne lječilišne institucije, sanatoriji i brojne druge institucije koje su se brinule o kvaliteti života ljudi. Smatram kako je grad Opatija nedovoljno orijentiran na druge, ovom mjestu prikladne oblike turizma. Činjenica jest da Opatija nije idealno mjesto za samo „sunce + more“, niti je nastala kao ljetovalište. Oni koji su je ‘izmislili’ i izgradili mislili su na ugodan cjelogodišnji boravak u Opatiji, osobito zimi radi blage opatijske klime, vazdazelene vegetacije, ugodnog ambijenta i blizine…
- Koliko je wellness uopće važan za razvoj turizma grada Opatije?
Grad Opatija ima sve potrebne karakteristike za razvoj wellness turizma. No, važno je naglasiti kako je wellness turizam bilo lakše razvijati u prošlosti nego li danas na području grada Opatije. Npr. ukupna dužina šetnica koje je Opatija imala trostruko je i više umanjena od nekada, te ne pruža mogućnosti za ‘velike’ i raznolike šetnje. Obalnu šetnicu trebalo bi produžiti do Preluke, a i do Mošćeničke Drage, a također i napraviti mrežu do Veprinca. Mnoge nekadašnje uređene šetnice devastirane su i pretvorene u ceste, uvjerite se na Šetalištu Carmen Silve! Središnji park je lijep i dobro njegovan, ali takvih bi površina trebalo biti barem još desetak i obogaćenih odgovarajućim sadržajima. Npr. iznad Amerikanskih vrtova Grad posjeduje veliko zemljište (ako je moja informacija točna), nadam se da ga neće prodati za stambenu ili poslovnu izgradnju. To bi bila idealna prigoda da se s Amerikanskim vrtovima napravi veliki park sa svom potrebnom suvremenom parkovnom infrastrukturom, arhitekturom i sadržajima, u kojem bi ljudi ugodno boravili i odmarali. Opatiju bi cijelu trebalo pretvoriti u veliki park. A treba riješiti Slatinu i pitanje glavnog gradskog trga, kojeg još uvijek nemamo i čekamo od sredine prošlog 20. stoljeća…. I za to su propuštene neke dobre prilike!
- Što mislite da je potrebno napraviti po pitanju razvoja turizma u gradu Opatiji?
Ono što Opatija realno može ponuditi jest ugodan ambijent, pluralistička arhitektura srednjoeuropskog podrijetla kakve na našoj obali nema i tradiciju u turizmu, u čemu je Opatija prva i čime se bavi naš Muzej. Utrka za turistima koji žele „sunce + more“ u ljetnim mjesecima, unaprijed je izgubljena u konkurenciji mnogih, znatno atraktivnijih ljetnih destinacija na našoj obali.
Prije svega, važno je da se orijentacija stavi na razvoj wellnessa, a pritom i kongresnog turizma. Potrebno je da se potakne razvoj turizma tijekom cijele godine, a ne samo u ljetna tri mjeseca. Povezivanje i kombinacija ova dva oblika turizma pridonijela bi tome. Grad Opatija ima velike potencijalne mogućnosti, kako prirodne tako i ostale. Moguće je već kod organizacije programa nekog kongresa u sam program ugraditi i wellness sadržaje bilo da se radi o odlasku u wellness, team building aktivnostima i slično. Na taj način se i sami sudionici međusobno povezuju, izmjenjuju iskustva i ideje te dogovaraju buduću suradnju. To i jest jedan od ciljeva poslovnih, stručnih i sličnih skupova. Da se ljudi upoznaju i povežu u zajedničkim poslovima. Grad Opatija zahvaljujući infrastrukturi i prirodnim obilježjima ima znatan potencijal za razvojem upravo ovih oblika turizma te bi se na njih trebalo fokusirati. Mislim da je u sadašnjoj situaciji i konkurenciji to i jedina šansa da se pokrene i zauzme mjesto koje je Opatija nekada imala jadranskoj obali.
Autor: J.H.
Foto by: 365danariviere.eu
Podijeli članak s prijateljima