Primijenite ova "pravila" i vidjet ćete sjajne rezultate!
Hodanje je definitivno najjednostavniji, najprirodniji i najjeftiniji oblik kretanja kojim se možemo suprotstaviti svim neželjenim posljedicama tzv. "sjedećeg" načina života te korisno doprinijeti održavanju ili poboljšanju svoga zdravlja.
Moderan način života nas vrlo često prisiljava da malo vremena provedemo u kretanju "na vlastiti pogon". Takav način života s minimalnim kretanjem obilježen sjedenjem na radnom mjestu i kod kuće pred televizorom, završi se preuranjenim degenerativnim promjenama koje zahvaćaju našu tjelesnu muskulaturu, zglobove i kosti.
S obzirom na to da naše tijelo nije kreirano za pretežno "sjedeći" način života, već je predodređeno za kretanje, nužno je da sami pokušamo nešto učiniti kako bi posljedice ovog nezdravog načina života bile što manje.
Bez obzira na životnu starost, hodanjem ćemo sačuvati i poboljšati mišićnu snagu, pokretljivost, funkcioniranje krvotoka, respiratornog i probavnog sustava. Tjelesnom aktivnošću smanjit ćemo vrijednosti šećera i masnoća u serumu, a također ćemo usporiti proces osteoporoze.
Fizička aktivnost vrlo povoljno djeluje i na naše duševno zdravlje - sklonost depresiji bit će znatno umanjena.
Zašto je hodanje zdravo?
- Hodanje ima niz pozitivnih utjecaja na naš organizam kao što su:
- Jačanje muskulature, posebno mišića nogu
- Poboljšanje cirkulacije krvi
- Smanjenje i održavanje tjelesne težine
- Povećanje respiratornog i kardiološkog kapaciteta
- Smanjuje stres, nemir i napetosti
- Poboljšanje rada probavnog sustava
Hodanje mora biti dovoljno brzo i mora trajati dovoljno dugo
Da li je svako hodanje rekreativno?
Hodanje po gradu zbog kupovine u svakom slučaju ne možemo smatrati rekreativnim hodanjem. Za rekreativno hodanje moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: hodanje mora biti dovoljno brzo i mora trajati dovoljno dugo (najmanje 30 minuta kretanja na dan).
Tehnika hodanja
Iako možda ne uspijevamo zadovoljiti kriterije rekreativnog hodanja, važno je da svakodnevno hodamo koristeći pritom pravilnu tehniku hodanja. Pri svakom koraku desnu ruku pokrećemo prema naprijed, a lijevu istovremeno prema iza. Položaj šake je prirodan s malo savijenim prstima.
Brzina rada ruku je usklađena s radom nogu. Pogled ne smije biti usmjeren u zemlju. To prisiljava vrat i leđa da se vrate u pogrešan položaj: nastojte da pogled držite na tri do četiri metra dalje od sebe.
Nožni prsti trebaju biti usmjereni ravno prema naprijed, a unutrašnji rubovi stopala trebaju stajati ravno. Trup je potrebno opustiti.
Potrebno je hodati ujednačenim ritmom koracima približno iste dužine. Predugi ili prekratki koraci se ne preporučuju kao ni naglo mijenjanje ritma hoda. Disanje treba biti ujednačeno, a misli po mogućnosti opuštene. Mišići trbušne regije trebaju biti zategnuti, jer opuštanje abdomena uzrokuje dodatno opterećenje za kralješnicu, zbog nedostatka potrebne potpore.
Dobra i udobna obuća, kao i odjeća, preduvjet su ugodnog osjećanja za vrijeme hodanja. Hodanjem u visokim potpeticama nemoguće je pravilno premještati stopala preko pete na prste: takvo hodanje ne može se preporučiti kao zdravo i rekreativno.
Što je to nordijsko hodanje?
Nordijsko hodanje, odnosno hodanje s posebno dizajniranim štapovima, kod nas je relativno nov način kretanja i vježbe premda se u šumama Finske njime bave ljudi još od 30-ih godina prošlog stoljeća. U Europi se redovno tom vrstom hodanja bavi više od tri i pol milijuna ljudi.
Može ga provoditi svatko, bilo gdje i u bilo koje doba godine. Prilagođava se zdravstvenom stanju, kondiciji, a i starosnoj dobi pojedinca. Smatra se da 15 minuta nordijskog hodanja na organizam djeluje kao 21 minuta vožnje biciklom ili 12 minuta trčanja. Pri tome se troši dvostruko više kalorija.
Od opreme potrebno je imati sportske tenisice, sportsku odjeću prilagođenu vremenskim uvjetima i štapove.
Štapovi su različiti po svojim karakteristikama, izrađeni su od karbonskih vlakana, lagani su i izdržljivi te se bitno razlikuju od skijaških ili planinarskih. Imaju ergonomsku dršku i specijalnu manžetu koja obuhvaća šaku. Kao produžetak ruku štapovi poboljšavaju cirkulaciju u cijelom tijelu. Faktor su sigurnosti kod kretanja po prirodi, naročito na klizavom terenu.
Ozljede
Tjelesne aktivnosti, pa tako i intenzivno hodanje, mogu dovesti do ozljeda zglobova, kostiju, mišića i tetiva kao posljedica trenutnog djelovanja određene sile ili se pojavljuju posljedice prenaprezanja mekih tkiva. Ozljede treba pregledati i tretirati kirurg ili ortoped, a bolovi se uklanjanju fizikalnom terapijom uz rehabilitaciju nakon pregleda kod specijaliste fizijatra.
U fizikalnu terapiju spada: elektroterapija, magnetna terapija, kineziterapija, terapija ultrazvukom i laserom. Cilj terapije je smanjiti bol, oteklinu, pospješiti cirkulaciju i zacjeljivanje tkiva, poboljšati funkciju zgloba i povećati mišićnu snagu. Fizijatar treba odrediti vrstu terapije, mjesto i način primjene, dužinu trajanja terapije i njen intenzitet, a potom treba da kontrolira učinak primjene terapije.
Upozorenje
Potrebno je odmah prestati s hodanjem ili obavljati bilo koju drugu fizičku aktivnost, pa potražiti liječničku pomoć ako se pojave sljedeći znakovi: pritisak i bol u prsima, gubitak daha, bol u rukama, snažno lupanje srca, mučnina, nesvjestica ili osjećaj slabosti.
Podijeli s prijateljima