Zapadna medicina se od nedavno počela baviti područjem nazvanom psihoneuroimunologija (psyhoneuroimmunology, pni) koje prati uzajamni utjecaj psihe i tijela. Riječ je novom području proučavanja koje može djelovati zbunjujuće za prozapadno orijentiranu osobu 21. stoljeća.
>Naime, odrasli smo u vjerovanju da naš organizam funkcionira poput stroja. Dakle, ponekad nastane “kvar” te mu je potreban “popravak”. Liječnici širih shvaćanja slažu se u stavu kako ima slučajeva koji se ne uklapaju u takvu tezu. Novo područje – PNI dokazalo je tezu da naše emocije imaju vitalnu ulogu u našem fizičkom zdravstvenom stanju. Takav stav nije iznenadio refleksologe kao uostalom ni druge komplementarne terapeute, kojima je uvijek bio jasan.
Tijelo i emocije
Ispitivanja sve više potvrđuju međusobnu povezanost tijela i emotivnog stanja. Bolan gubitak (npr. smrt bliske osobe) može dovesti do nastanka raka. Rizik od raka dojke kod žena je duplo veći tijekom prve godine nakon razvoda braka. Osjećaj frustracije utječe na rad crijeva. Depresija i osjećaj bijesa povećavaju rizik od oboljenja srca.
Isto tako, ispitivanja su pokazala da smijeh jača imunološki sustav. Statistika govori da religiozni ljudi žive duže. Kada ipak nastupi teže oboljenje, sretan brak je najbolji put ka oporavku. Oboljeli ljudi okruženi bliskim prijateljima i obitelji uspješnije se i brže oporave, ne samo zahvaljujući odgovarajućoj njezi. Oni se bolje oporave nego drugi bolesnici koji su imali njegu profesionalnog osoblja.
Sličan stav zastupa i kineska tradicionalna medicina, koja polazi od stava da je svaka emocija povezana s jednim organom našeg tijela. Emocija može, dakle, utjecati na rad određenog organa i njegovog meridijana. Strah, na primjer, utječe na rad bubrega. Strah može imati razne oblike, od neugodnog osjećaja bojažljivosti, do osjećaja uznemirenosti i anksioznosti uslijed gubitka samopouzdanja. Simptomi straha su lupanje srca, suha usta, a kod djece mokrenje u krevetu.
U kineskoj medicini navedeni simptomi se promatraju kao posljedica oslabljene energije bubrega te se ovakvi poremećaji tretiraju radom na meridijanu bubrega, umjesto liječenjem kemijskim preparatima. Duboki osjećaj žalosti veže se za pluća, a preko njih za srce. Osjećaj brige i zabrinutosti također smanjuje energiju pluća izazivajući osjećaj anksioznosti i otežanog disanja. Premor opterećuje slezenu, umanjujući njenu sposobnost održavanja sustava za probavu u optimalnom stanju. Ljutnja može dovesti do viška energije u jetri, a posljedica su glavobolja i vrtoglavice.
Ugodne emocije, npr. osjećaj zadovoljstva i sreće, dobre su za tijelo i psihu, ali istovremeno, ukoliko su suviše intenzivne, mogu djelovati previše stimulativno na srce izazivajući nesanicu i uznemirenost. Dakle, zlatno pravilo istočne medicine glasi – umjerenost u svemu!
Izvor: alternativa.hr
Share this Post