Važnost boli i njeno prikladno liječenje jedan je od bitnih preduvjeta poboljšanja ukupne kvalitete života. Zbog njene važnosti bol je uvrštena među pet vitalnih znakova zajedno sa pulsom, krvnim tlakom, temperaturom i frekvencijom disanja.
S jedne strane pojmom boli označavamo osjet boli koji se javlja kod podraživanja ili oštećenja tkiva, a s druge emociju koja nastaje zbog sasvim drugih razloga, ali može nastati i zbog jake, nepodnošljive tjelesne boli !
Ovo dvostruko značenje pojma boli potječe iz opisa ljudi koji tom riječju opisuju svoja i fiziološka i psihološka stanja, a u znanstvenim tekstovima od ranijih filozofskih i prirodoznanstvenih rasprava koje su se mnogo godina vodile s potpuno oprečnih gledišta – gledišta da je bol osjet, i drugih koja su tvrdila da je bol emocija.
Aristotel npr. nije uključivao bol među osjete već je bol smatrao emocijom. Spinoza je također tvrdio da bol nije osjet nego emocionalno stanje. Descartes je bol smatrao jednostavnim osjetom čija jačina ovisi jedino o jačini bolnog podražaja.
Bol je složeni doživljaj
U hrvatskom standardnom jeziku pojam „bol“ koristi se za izricanje dva potpuno različita značenja. Prvo, u kojem se riječ bol upotrebljava za označavanje fizičke boli koja obično nastaje kod povrede tkiva i druga, koja se koristi za označavanje duševnih ili psihičkih boli, tj. psihičkog stanja najbližeg jakoj emociji tuge i žalosti, a koje još nazivamo i patnjom.
Psihološki i socio-kulturološki činioci mogu dovesti do vrlo velikih promjena u doživljavanju boli, do povišenja ili sniženja praga boli, povišenja ili sniženja tolerancije na bol, izostanka boli i kada postoje opsežnije tjelesne povrede, pojave boli kada tjelesnih ozljeda uopće nema, smanjenja ili povećanja intenziteta boli.
Danas je opće prihvaćeno mišljenje da je bol složeni doživljaj u kojem svoju ulogu imaju i osjetilne (neurofiziološke) i emocionalne (psihološke) komponente.
Liječenje boli
Definicije i objašnjenja boli nalazimo najčešće u tekstovima iz područja neurologije, neurofiziologije, anesteziologije, psihologije percepcije… U svima njima opširno su razrađene neurofiziološke osnove boli, a manje psihološka stanja koja djeluju na doživljaj boli. Nasuprot tome, zdravstvenu psihologiju i zdravstvene psihologe više zanimaju psihološki vidovi boli tj. utjecaj raznih psihičkih stanja – emocija, očekivanja, pozornosti, sugestije i drugih – na ukupno doživljavanje boli.
To zanimanje zdravstvenih psihologa za psihološku dimenziju boli pridonijelo je novim istraživanjima i spoznajama o utjecaju psiholoških stanja na bol i proširilo mogućnosti liječenja boli novim psihološkim metodama i tehnikama, poput: medicinske hipnoze, autogenog treninga, progresivno mišićne relaksacije
Share this Post