Kod određenih osoba mlijeko i mliječni proizvodi izazivaju alergiju ili intoleranciju. Alergija je uvjetovana bjelančevinama koje se nalaze u mlijeku,dok je intolerancija posljedica manjka enzima LAKTAZE u organizmu pojedinca,čija je funkcija razgradnja LAKTOZE ( „mliječnog šećera“). Sastojci mlijeka koji se koriste kao aditivi u pripremi brojnih prehrambenih namirnica također mogu izazvati alergiju ,odnosno intoleranciju (tzv. „skriveni alergeni“).
ALERGIJA NA MLIJEKO I MLIJEČNE PROIZVODE
Mlijeko i mliječni proizvodi su veliki izvor bjelančevina (oko 30-35 g/L) stoga je broj bjelančevina koje mogu izazvati alergiju( imunološku reakciju) izuzetno velik. Najznačajnije „bjelančevine-alergeni“ u mlijeku su alfa-laktoglobulin, beta-laktoglobulin i kazein.
Mlijeko je vodeći alergen u dojenačkoj dobi (2-3 % djece i 1 % odraslih) baš zbog činjenice da su bjelančevine mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se susreće organizam dojenčeta. Smatra se da djeca starija od 3 godine više nemaju problema s ovom namirnicom, međutim moguće je da simptomi budu prisutni sve do predškolskog uzrasta. Također,kod oko 50 % osoba koje su u zamjenu za mlijeko koristile pripravke na bazi sojinog mlijeka, razvila se preosjetljivost na soju. Treba napomenuti da je u oko 50 % alergičnih na kravlje mlijeko,također prisutna alergija i na kozje mlijeko. Nažalost,pasteriziranje mlijeka ne umanjuje njegovu alergogenost.
Simptomi
Slični su kao i kod alergijskih reakcija na druge namirnice, „alergičar“ ima tegobe nekoliko minuta do dva sata nakon konzumiranja namirnice koja sadrži mlijeko, a javljaju se na koži, probavnom i respiratornom sustavu (sustav za disanje).
Prevencija
Eliminacijska dijetoterapija,točnije izbacivanjem kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda iz svakodnevne prehrane jedina je strategija prevencije i liječenja.
Pri kupovanju namirnica (osobito proizvoda iz soje, budući da im se dodaju mliječne bjelančevine kako bi se povećao udio kvalitetnih bjelančevina) nužno je utvrditi sadrži li namirnica bjelančevine iz mlijeka. Informacije o tome možemo dobiti pomnim čitanjem prehrambenih deklaracija koje se nalaze na svakoj namirnici, i to popis sastojaka na kojemu mora pisati da li namirnica sadrži mlijeko ili njegove bjelančevine.
INTOLERANCIJA LAKTOZE
Lakatoza ili mliječni šećer je jedini ugljikohidrat koji se nalazi u mlijeku i izvor je trećine njegove energetske vrijednosti. Mlijeko sadrži najviše laktoze, fermentirani mliječni proizvodi (yogurt i sl.) sadrže manju količinu, a najmanje je ima u polutvrdim i tvrdim sirevima ,jer bakterije koje se koriste u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda i vrijeme potrebno za njihovu fermentaciju smanjuje količinu laktoze.
Intolerancija je posljedica nemogućnosti razgradnje laktoze zbog manjkavosti enzima laktoze, također zabilježena je intolerancija laktoze kod infekcija crijeva i upalnih bolesti crijeva tipa ulcerozni kolitis, Crohnova bolest. Kod ovakvih slučajeva,obično nakon izlječenja infekcije ili tijekom remisije upalne bolesti dolazi do povlačenja simptoma intolerancije. Kod osoba oboljelih od celijakije je zabilježen veliki postotak intolerancije na laktozu. Urođena intolerancija laktoze je rijedak poremećaj, u tom slučaju se koristi dječja hrana bez laktoze.
Obzirom na dob, intolerancija laktoze je češća u starijih osoba koje imaju smanjenu sposobnost stvaranja enzima laktaze. Dojenčad stvara dovoljne količine laktaze koja je potrebna za razgradnju njihove jedine hrane-mlijeka. Zanimljivo je da 100 % Azijaca gotovo ne podnosi laktozu, dok je u središnjoj Europi samo 15 % osoba koje ne podnose laktozu.
Simptomi
Ukoliko je nemoguća razgradnja laktoze na galaktozu i glukozu, nerazgrađena laktoza dolazi u debelo crijevo gdje je crijevne bakterije koriste kao hranu i dolazi do stvaranja plinova. Osim toga prisustvo laktoze u debelom crijevu navlači vodu. Posljedica svega navedenog su neugodni simptomi: nadutost, grčevi, mučnina i proljev koji se javljaju najčešće oko 2 sata nakon obroka.
Prevencija i terapija
Potrebno je znati da osobe s intolerancijom laktoze mogu probaviti hranu koja sadrži do 6 g laktoze, što bi značilo oko pola šalice mlijeka. Stoga se preporuča konzumiranje manjih količina mliječnih proizvoda raspoređenih tijekom dana kako bi se uskladio odnos laktoze s proizvedenom količinom enzima laktaze. Kombiniranje druge hrane s mliječnim proizvodima,također dovodi do smanjena simptoma-moguće da se radi o efketu „razrijeđenja“ jer se laktoza postupno otpušta u crijeva.
Za ozbiljnije slučajeve intolerancije preporuča se eleiminacijska dijetoterapija,odnosno isključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane te konzumiranje proizvoda bez laktoze „lactose free“ ili suplementacija enzimom laktozom u formi tablete (ili kapsule) neposredno prije konzumiranja obroka s mlijekomi /ili mliječnim proizvodom.
Također treba napomenuti da je laktoza aditiv u mnogobrojnoj industrijski proizvedenoj hrani, dodacima prehrani i lijekovima, stoga treba pažljivo čitati deklaracije!
Autor: Alenka Brozina, dr.med.,
vlasnica konzaltinga za prehranu NutriFito
Share this Post