Zapadna civilizacija je sve češće u potrazi za super-biljkama, jer je tempo ljudskog života postao prebrz, a čovjeku su potrebni novi pomagači za takav tempo života.
Priroda je iznjedrila i takve biljke. Riječ je o tzv. adaptogenima, što je vrlo korisna grupa biljaka, koja ima svoje mjestu u ljudskom životu, ističe Goran Smirčić, nutricionist i fitoaromaterapeut iz Rijeke, koji zajedno s nekoliko kolega okupljenih u udruzi EteriCo promiče fitoterapiju, aromaterapiju i nutricionizam kroz različite edukacije, radionice i seminare.
Uz dugogodišnje školovanje i proučavanje fitoaromaterapije, Smirčić surađuje i s nekoliko liječnika koji su spoznali vrijednost fitoaromaterapije u ukupnom procesu liječenja, pa informacije o djelovanju pojedinih biljaka temelji i na tom iskustvu. Riječ ‘adaptogen’ i njihovo istraživanje datira do 1947.godine, s radovima dr. Lazareva, preko više radova ruskih znanstvenika (Saratikov, Krasnov i ostali), dok su konačno priznanje stekli korištenjem tog termina u međunarodnim i nacionalnim institutima krajem 20. stoljeća, pojašnjava naš sugovornik.
Spoj koji pojačava otpornost organizma na stres
Lazarev je, dodaje, slučajno došao do ideje za naziv, istražujući jedan francuski farmaceutski spoj za širenje krvnih žila – zapazio je da spoj ujedno pojačava otpornost organizma na stres.
“Uloga biljaka sa sličnim djelovanjem je zapravo adaptacija, odnosno prilagodba tjelesnih sustava na neuobičajene, stresne utjecaje vrlo širokog spektra, regulacija biokemije tijela, te neštetnost prilikom korištenja.
Službena medicina još uvijek nije sklona preporučivanju adaptogena, a razlog leži u nedovoljnom broju kvalitetnih znanstvenih studija, koje bi precizirale namjenu, doze i mjere opreza. S druge strane, moja iskustva u radu s liječnicima govore da mnogi od njih blagonaklono gledaju na adaptogene i ljekovite biljke uopće, pa pretpostavljam da vrijeme prirodnih lijekova tek dolazi”, kaže Smirčić.
Tko ne bi smio uzimati adaptogene i zašto?
Trudnice i djeca su posebna grupa koja mogu biti korisnici adaptogena, ali nakon stručne obrade. Problem je u hormonalnom statusu, a hormoni su mjesto djelovanja nekih adaptogena. Stručna osoba će na temelju trenutnog zdravstvenog statusa, preporučiti određeni adaptogen u određenoj dozi i na određeno vrijeme, pojašnjava Goran Smirčić.
Osobe koje su na antipsihoticima ili lijekovima za depresiju moraju pripaziti kod uzimanja adaptogena, jer neki od njih djeluju po istom biokemijskom modelu kao i lijekovi koje trenutno uzimaju. Uz to, mogu imati isti biokemijski put u jetri, pa se mogu natjecati za iste puteve i tako smanjiti djelovanje osnovnog lijeka. Tu je potrebna dodatna pažnja, te znanje i stručnost fitoterapeuta, upozorava sugovornik. Jednostavno, stručna osoba mora pripaziti da ne poništi dosadašnje djelovanje terapije i unazadi zdravlje pacijenta.
Adaptogeni se uglavnom uzimaju kao pulvisi (prahovi) u kapsulama ili tinkturama, odnosno tekućim ekstraktima različitih vrsta. Da bi adaptogeni efekt bio vidljiv, potrebna je određena količina aktivne supstance po dozi, pa takvi farmaceutski preparati imaju tzv. standardizaciju.
Iako adaptogeni imaju bezazlen naziv, pa se podrazumijeva da je njihovo korištenje bezazleno, kao i kod svake ljekovite biljke postoje mjere opreza, dozvoljene doze, interakcije s lijekovima ili kontraindikacije za njezino uzimanje, upozorava nutricionist i fitoaromaterapeut Goran Smirčić. “Zdrav čovjek koji nije na terapiji lijekovima može koristiti adaptogene bez problema, s tim da se drži određene doze i vremena uzimanja. Na taj način povremeno možemo ‘bildati’ imunološki sustav. No, ni s tim ne treba pretjerivati, jer konstantno ‘nabrijan’ organizam neće dugo optimalno raditi”, upozorava fitoaromaterapeut Smirčić.
Iako adaptogeni imaju bezazlen naziv, pa se podrazumijeva da je njihovo korištenje bezazleno, kao i kod svake ljekovite biljke postoje mjere opreza, dozvoljene doze, interakcije s lijekovima ili kontraindikacije za njezino uzimanje, upozorava nutricionist i fitoaromaterapeut Goran Smirčić. “Zdrav čovjek koji nije na terapiji lijekovima može koristiti adaptogene bez problema, s tim da se drži određene doze i vremena uzimanja. Na taj način povremeno možemo ‘bildati’ imunološki sustav. No, ni s tim ne treba pretjerivati, jer konstantno ‘nabrijan’ organizam neće dugo optimalno raditi”, upozorava fitoaromaterapeut Smirčić.
Kada i kako je dobro koristiti adaptogene i biljke sličnog djelovanja da biste osnažili organizam?
Prijelaz s jeseni na zimu nosi svojevrsni stres zbog promjene temperature, vlage i općenito uvjeta u kojima čovjek živi. “Zdrav čovjek može koristiti integralnu otopinu ili kapsule rodiole ili kapsule sa pulvisom 1 do 2 puta na dan, kroz period od dva mjeseca. Uz to, može mazati stopala eteričnim uljem čajevca prije spavanja, što dodatno podiže imunopotencijal tijela, kaže fitoaromaterapeut Goran Smirčić. Ako pacijent nije na imunosupresivnoj terapiji, može koristiti tinkturu ehinaceje 3-4 puta na dan, 20-30 kapi, ili integralnu otopinu ehinaceje 3-4 puta na dan po 5 ml. Dovoljno je koristiti 3 tjedna u kontinuitetu.
Za polagano dizanje imuniteta i protiv peludne groznice preporučuje se uzimanje ulja crnog kima, 25 kapi 2-3 puta na dan. Kod djece je ta doza 10-15 kapi, ovisno o uzrastu djeteta. Crni kim nije brzi imunostimulator kao ehinaceja, pa je potrebno oko mjesec i pol da pokaže svoj imunostimulirajući potencijal. Zbog toga ljudi koje pate od alergija trebaju početi uzimati crni kim krajem siječnja i konstantno ga koristiti do cvjetanja prve flore, kaže Smirčić.
Neke od najučinkovitijih superbiljaka
Za liječenje impotencije i pomlađivanje – Kordiceps (Cordyceps sinensis) spada u grupu gljiva. Ima vrijedna adaptogena djelovanja, te koristi za podmlađivanje, liječenje muške impotencije i još dugi niz bolesti. Aktivna supstanca je kordicepin. Pripisuju mu sposobnosti obnavljanja DNA oštećenja, što može biti potencijal za prevenciju nastajanja tumora. Podiže razinu energije i budnosti.
Za jačanje organizma i protutumorsko djelovanje – Wu-Wei-Zi tj. šizandra (Schizandra chinensis) poznata je stotinama godina u kineskoj medicini kao sredstvo za opće jačanje organizma, te ima protutumorske i protuupalne osobine. Pojačava aktivnost živčanog sustava, no nema djelovanje klasičnog stimulansa s poznatom nervozom. Za to su odgovorni lignani po nazivu šizandrini i šizadroli. Šizandra ima izrazito djelovanje i kao zaštitnik jetre. Kao i ašvaganda, glasi kao neštetna biljka, no zbog oskudnosti znanstvenih istraživanja potrebno je posavjetovati se sa stručnjakom.
Pomoć kod infekcija, antioksidativna i protutumorska svojstva – Korejski (azijski) ginseng (Panax ginseng) je adaptogen sa stimulativnim djelovanjem, pa je njegov utjecaj na organizam snažan i mora biti kontroliran. Spojevi iz grupe ginsengozida povoljno utječu na stresne utjecaje iz okoline, istraživana su protutumorska i antioksidativna svojstva, te otpornost na zračenja. Djeluje kao pomoć kod infekcija. Uzimaju ga sportaši i ljudi koji su izloženi zahtjevnim psihofizičkim naporima. Potreban je oprez uzimate li lijekove.
Imunostimulativni, antioksidacijski i antitumorni kapacitet – Sibirski ginseng (Eleuterococcus senticocus) ima imunostimulativni, antioksidacijski i antitumorni kapacitet. Kao i kod korejskog ginsenga, njemačka komisija dala je pozitivno mišljenje u uporabi kod umora, slabosti, oporavka nakon bolesti, te povećanja mentalnih sposobnosti. No ima ograničenja kod medicinskih psihijatrijskih dijagnoza, problema s kardiovaskularnim sustavom, te još nekim lijekovima, pa je svakako potrebno savjetovanje sa stručnjakom prije uzimanja, kaže Smirčić.
Dugovječnost i zaštita organizma – Ašvaganda (Withania somnifera) je odavno poznata u indijskoj ajurvedi kao tonik za organizam, te izuzetno ljekovita biljka sa širokim spektrom pozitivnih djelovanja na mnoge bolesti. Simbol je dugovječnosti i zaštite organizma, što se dokazalo kroz tisućljeća postojanja ajurvede kao načina liječenja. Izuzetna je kod prevencije psihofizičkih stresova, a djeluje i stimulativno i smirujuće.
Povećava izdržljivost i otpornost, energiju i koncentraciju – Maka (Lepidium meyenii). Pomaže imunološkom sustavu i pojačava libido. Uravnotežuje hormone i pomaže kod menstruacija i menopauze. Ne smiju ju koristiti trudnice i dojilje, ni ljudi koji uzimaju određene lijekove.
Moćna rodiola najpoznatija je od adaptogena – Rodiola, tj. ružičasti žednjak (Rhodiola rosea), endemska vrsta koja se plantažno uzgaja kao ljekovita biljka ima širok adaptogeni efekt. Koriste ju piloti, astronauti i ekstremni planinari. Smanjuje utjecaj depresije, umora i stresa, povećava otpornost tijela na štetne agense te povećava radnu sposobnost. Ima mala ograničenja za uzimanje i interakcije sa lijekovima. Aromaterapeut Smirčić i sam koristi rodiolu u određenim fazama godine ili kad je pod stresom. Njezin efekt može se vidjeti već nakon nekoliko dana, u vidu smirenja i bistrijeg rasuđivanja, tvrdi.
Autor/Photo by: zdravakrava.hr
Share this Post