Problem straha i napadaj panike nestaje kada potisnemo pitanje zašto se bojimo, te kada iz znatiželje krenemo istraživati što je drugačije i kako se osjećamo kada činimo ono što smo izbjegavali.
Trojica američkih znanstvenika i liječnika (Paul Watzlawick, John Weakland i Richard Fish) mnogim problemima koji nas prate kroz život, a među njima i problemu anksioznosti i paničnog poremećaja prišli na posve nekonvencionalan, a ipak pragmatičan način. Svoja su zapažanja zatim opisali u knjizi naziva „Na drugi način“. Način njihova rada i pomaganja klijentima, može izgledati i doimati se nerazumno na prvi pogled, no ipak je savršeno djelotvoran ondje i onda kada zdrav razum i uobičajena logika često odustaju.
Oni savjetuju, kada ste suočeni s problemom straha i bilo kojeg problema, ne pitajte se zašto je tomu tako ili koji je razlog nastalog problema. Pitajući zašto se problem pojavio vraćamo se u prošlost koju i tako ne možemo promijeniti. Prošlost ima utjecaja na sadašnjost samo na osnovu toga kakva je naša sadašnja interpretacija o prošlom iskustvu ili kakav je naš pogled na prošlost ovdje i sada.
‘IGRA BEZ KRAJA’
Autori predlažu da rješavanju problema pristupimo pitanjem- što. Pitajući se što, možemo saznati što to činimo ovdje i sada da se problem odužuje i pogoršava, a potom i što možemo učiniti ovdje i sada da se problem rješava ?
Mit da je znanje „o tome“ što je uzrokovalo problem – rješenje, jeste upravo ono što onemogućuje promjenu i time rješenje problema. Tražeći razloge problema u prošlosti postajemo zatočenici igre bez kraja, jer takav način potrage je „rješenje“ koje onemogućuje samo sebe.
NESTANAK STRAHA – NA DRUGI NAČIN
Uzrok panike i straha može biti slučajna vrtoglavica koju osoba doživi pri nekom od ulazaka u robnu kuću punu ljudi i jakog svjetla. Najčešće se događa da osoba koja je to doživjela kod ponovnog ulaska u istu ili sličnu prostoriju, sjećajući se prošlog događaja pokušava „sabrati“ i tako izbjeći možebitnu nesvjesticu – prvi put i osjeti paniku. Panika je manifestacija osjećaja i doživljavanja sebe kao žrtve, izložene na milost i nemilost neke nadmoćne spontane pojave. Problem nastaje kada ta osoba izbjegava ponovne ulaske u istu ili sličnu prostoriju punu ljudi i svjetla, bojeći se onesvijestiti ili ugušiti.
Autori knjige „Na drugi način“ predlažu intervenciju ili rješavanje problema, na način da se uzrok ostavi netaknutim.
Oni predlažu osobi da uđe u robnu kuću s čvrstom namjerom da padne u nesvijest, bez obzira na to da li ju je u tom trenutku svladao strah ili nije. Iako se taj prijedlog, osobi sa problemom panike i straha čini nerazumnim, ona ga najčešće rado i sa širokim osmjehom prihvaća, jer je nesvjesno shvatila duhovitu, a istodobno duboko ozbiljnu narav paradoksalnog prijedloga.
Naime, problem straha i neobjašnjive panike nestaje kada potisnemo pitanje zašto se bojimo, te kada iz znatiželje krenemo istraživati što je drugačije i kako se osjećamo kada činimo ono što smo izbjegavali.
VJEŽBE PROTIV NAPADA PANIKE
Sve vježbe protiv anksioznosti, fobija ili napada panike imaju za cilj razviti sposobnost da se opustite.
Opuštanje uz TV ili knjigu na kraju dana nešto je što nam pomaže da rasteretimo um. Ove aktivnosti, bez sumnje, mogu biti opuštajuće. Vrsta relaksacije koja zaista ima efekta kada je riječ o anksioznosti jeste redovno, svakodnevno vježbanje neke od metoda duboke relaksacije.
Duboka relaksacija odnosi se na specifično fiziološko stanje koje je potpuno suprotno načinu na koji vaše tijelo reagira kada je pod stresom ili tijekom napada panike.
Tijekom vježbanja mijenja se naša fiziologija:
- usporava se srčani ritam
- usporava disanja
- snižava krvni tlak
- smanjuje mišićna napetost
- usporava metabolizam i smanjuje potrošnja kisika
- stišava analitičko razmišljanje
- povećava fiziološki otpornost kože
- povećava bioelektrična aktivnost alfa moždanih valova.
Redovitim vježbanjem tehnika duboke relaksacije 20 do 30 minuta dnevno, bit ćete opušteniji i kada se bavite drugim aktivnostima.
Tijekom posljednjih 20 godina, dokumentirani su i mnogi drugi povoljni efekti duboke relaksacije:
- Ublažava se opća anksioznosti. Mnogi ljudi otkrili su da redovno vježbanje smanjuje i učestalost i intenzitet napada panike.
- Sprječava se akumulacija stresa. Neoslobođen stres teži da se vremenom nagomila. Uvođenje u stanje fiziološkog mirovanja jednom dnevno pruža vašem tijelu priliku da se oporavi od posljedica stresa
- Povećava se energija i produktivnost.
- Poboljšava se koncentracija i pamćenje.
- Pomaže kod nesanice i umora.
- Spriječava i/ili reducira psihosomatske poremećaje, kao što su visoki tlak, migrena, glavobolje, astma, itd.
- Jača samopouzdanje i smanjuje tendencije samookrivljavanja. Kod mnogih ljudi, stres i pretjerana samokritičnost idu zajedno. Kada ste opušteni, osjećat ćete se bolje i ponašati efikasnije.
Kako možete postići stanje duboke relaksacije?
Neke od uobičajenih metoda duboke relaksacije su: abdominalno disanje, progresivna mišićna relaksacija, vizualizacija umirujuće scene, meditacija, vođena imaginacija, autogeni trening, biofeedback metoda, joga i umirujuća muzika.
Naučite tehnike duboke relaksacije na programu obrazovanja Voditelj psihofizičke relaksacije u Učilištu Lovran – medical wellness akademiji.
Autor: Jelica Popić, dr. med.
Share this Post