Što jesti i piti po ekstremnim vrućinama?Osvježite se za čas

Hladni napici više štete nego koriste na velikim vrućinama jer rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava pa ne smanjuju temperaturu cijelog tijela. Zato vam je ubrzo ponovno vruće.

Povećana temperatura tijela rezultira znojenjem koje dovodi do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, a čak i mali nedostaci tekućine mogu izazvati fizičku nelagodu kao što su smanjena koncentracija, mučnina, vrtoglavica ili glavobolja.

U osjetljivih ljudi također može doći do krvožilnih problema, a na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, ljudi starije životne dobi te oni oslabljenog imunološkog sustava, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Preporučeni dnevni unos tekućine ovisi o više čimbenika kao što su tjelesna masa, dob i razina tjelesne aktivnosti. Potreba za unosom tekućine može se, osim vodom, zadovoljiti i cijeđenim ili hladno prešanim sokovima od voća i povrća, bistrim juhama, nezaslađenim toplim i hladnim čajevima, negaziranim pićima bez šećera ili mlijekom.

HZJZ savjetuje izbjegavanje pića koja sadrže kofein, tein i alkohol, kao i zaslađene napitke, jer oni potiču izlučivanje tekućine iz organizma. Ako je znojenje intenzivno, za brzo obnavljanje izgubljenih elektrolita najbolje služe izotonični napici.

Osjećaj žeđi ponekad ne slijedi potrebe organizma za vodom, pa se preporučuje piti tekućinu u pravilnim vremenskim razmacima, bez obzira na osjećaj žeđi. Važno je izbjegavati vrlo hladna pića koja nas mogu trenutačno rashladiti, ali mogu dovesti i do stezanja krvnih žila pri čemu se smanjuje gubitak topline. Hladna pića rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava i brzo poprimaju temperaturu tijela, stoga ne smanjuju temperaturu cijelog tijela.

Pića koja su na granici zaleđivanja uzrokuju više štete nego koristi. Zbog velikih temperaturnih razlika štete onim dijelovima tijela s kojima dolaze u doticaj i dugoročno uzrokuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta, čime stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama i moguć razvoj upale.

Vrlo je važna i pravilna prehrana, upozoravaju u HZJZ-u. Osnovu takve prehrane trebali bi činiti voće, povrće i namirnice s velikim udjelom vlakana.

Masna i prezačinjena hrana nije poželjna jer stvara osjećaj težine, pojačava znojenje i može izazvati dehidraciju. Dovoljan unos vitamina i minerala je neophodan jer su oni vrlo bitni tijekom ljeta kad se najviše izlažemo suncu. Vitamini i minerali važni su za zdravlje kože ljeti kada je rizik od UV zračenja veći.

Vitamini C, E i selen štite kožu od slobodnih radikala koji se otpuštaju pod utjecajem UV zračenja. Vitamin E važan je za kožu, kao i oporavak tkiva, a osim u biljnim uljima, nalazimo ga i u bademima, lješnjacima i pistacijama.

Vitamin C zastupljen je u velikim količinama u agrumima, jagodama, paprikama, rajčicama i kupusu. Selen je prirodno sadržan u ribi, krastavcima, kupusu, češnjaku, brazilskom oraščiću i integralnim žitaricama. Vitamin A pospješuje sintezu polisaharida koji se nalaze u koži i osiguravaju vlažnost i elastičnost kože, a nalazi se u mrkvi, brokuli, rajčicama, zelenoj salati, breskvama i marelicama, objašnjavaju u HZJZ-u.

 

Autor/Photo by: Leona Barić

Share this Post